Laschet se ponaša kao Trump, liberali pomalo izvode cirkus, ali mislim da će formiranje vlade SPD-a, FDP-a i Zelenih ići brzo – kaže Josip Juratović, njemački socijaldemokrat hrvatskog porijekla koji je izborio peti mandat u Bundestagu. Njegov protukandidat iz CDU Alexander Throm bio je za oko tri posto ispred Juratovića u izbornoj jedinici 267-Heilbronn u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, ali Juratović je ušao u novi saziv Bundestaga neizravno, preko SPD-ove liste.
BiH mora ispuniti 14 točaka
– Armin Laschet (CDU) ne želi priznati poraz, ali na kraju će javnost odraditi svoje. Javnost će mu reći, natjerati ga da se prestane ponašati kao Trump. Liberali izvode cirkus, ali mislim da se ne mogu dugo tako glupirati. Pravilo je uvijek da pobjednička stranka vodi pregovore o sastavljanju nove vlade, a oni bi sada postavljali stvari naopačke, da partneri odozdo vode te pregovore – komentira Juratović.
Šef liberalne stranke FDP Christian Lindner iznio je, podsjetimo, ideju da FDP i Zeleni prvo pokušaju ispregovarati zajednički nazivnik pa da tek potom pregovaraju s relativnim pobjednikom izbora SPD-om. Lindner kaže da su najveće političke razlike između liberala i Zelenih pa je stoga najlogičnije da se prvo te razlike izglade, a osim toga, te dvije stranke su “najveći protivnici statusa quo” koji po njemu predstavljaju i SPD i CDU/CSU kao stranke dosad vladajuće “velike koalicije”.
– Smiješno mi je kad Lindner kaže da stranka koja ima “samo” 25 posto, odnosno za koju nije glasalo 75 posto birača, nema dovoljno snage da bi krenula u formiranje vlade. Onda se ja pitam tko daje za pravo stranci koju nije biralo 89 posto birača – podbada Juratović FDP-ovce i Lindnerovu logiku.
– Ponašaju se sramotno za jednu ozbiljnu njemačku stranku – dodaje SPD-ov dugogodišnji zastupnik u Bundestagu.
Po Juratoviću, Zeleni će inzistirati na tome da dobiju ministarstvo vanjskih poslova, a liberali ministarstvo financija. – To po meni nije problematično. Na kraju krajeva, postojat će koalicijski sporazum kojeg će se svi morati pridržavati, a odluke se donose zajednički na kabinetu i, naravno, u parlamentu – kaže Josip Juratović.
Što promjene u Njemačkoj mogu donijeti Europi, a što Hrvatskoj? Kako bi, primjerice, Vlada premijera Andreja Plenkovića uvjerila buduću njemačku vladu da podrži hrvatske prijedloge za rješavanje pitanja narušenih prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH?
– Ako cijelu temu BiH svodite na temu izbora, tj. hoće li predsjednik jedne stranke s nacionalnim predznakom biti biran ili neće, to nitko u Europi neće razumjeti. Oni to svode na jednu točku koja može biti i jest opravdano pitanje, ali to rade na tako primitivan način da nitko nema razumijevanja. Tko god sjedio u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, BiH mora ispuniti poznatih 14 točaka – kaže Juratović. Riječ je o 14 uvjeta iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
– Na zapadnom Balkanu, u odnosima s EU, neke stvari neće tako jednostavno prolaziti kao do sada. Na primjer, to da se Berlinski proces svede na putujući cirkus, s nekim projektićima infrastrukture, pa onda ovaj show s “malim Schengenom”, iako svi znamo da postoji CEFTA na kojoj nitko nije radio… Pošto ću ja dalje biti u tim temama u Bundestagu, i osobno ću gledati da se prekine s tim cirkusom – dodaje Josip Juratović.
Ukidanje prava veta u EU
A kad je riječ o EU, on očekuje jačanje institucija na europskoj razini.
– Europa se svela na politikantstvo gdje se zloupotrebljava konsenzus. To više ne želimo – kaže Juratović. To u prijevodu znači pokušaj promjene načina glasanja po nekim (vanjskopolitičkim) pitanjima u Vijeću EU, odnosno odmicanje od jednoglasnog prema usvajanju odluka kvalificiranom većinom, kako bi se spriječilo države poput Mađarske (ili Bugarske u slučaju Sjeverne Makedonije) da zloupotrebljavaju pravo veta.
>> Pogledajte i ovaj video: Djevojčica (8) koja je nestala u Njemačkoj nakon godinu dana pronađena u Hrvatskoj
E moj Juratoviću što se BIH tiče "nacionalni predznak" koji ti je tako mrzak, upisan je u Daytonski sporazum, i kao Juratuš trebao bi se držati potpisanog sporazuma. A da ne govorimo o presudama.