Stožer već od danas mora svaku svoju odluku obrazložiti, jedna od važnijih je posljedica odluka Ustavnog suda koji je za Covid potvrde u zdravstvu i sustavu socijalne skrbi, kao i za više odluka Stožera, utvrdio da zadovoljavaju ustavne kriterije. Covid potvrdama u javnom sektoru tek predstoji ocjena US-a nakon što Vlada, u naknadno danom joj roku od osam dana koji ističe u petak, dostavi svoje očitovanje. Ta je ocjena nešto složenija, prokomentirao je predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović jer nije na prvi pogled očita razmjernost mjere.
Ustavni sud nije prihvatio niz prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te članaka 5. i 10. izmjena tog zakona. Pri tomu je ponovio svoja ranija stajališta iz odluka od 14. rujna 2020. o "aktiviranju" članka 17. Ustava odnosno o odnosu članaka 16. i 17. Ustava, o ovlastima Stožera civilne zaštite za donošenje odluka/mjera propisanih zakonom, o pravnoj naravi tih odluka, te o načelima na temelju kojih ispituje ustavnost i zakonitost odluka Stožera u svakom pojedinom slučaju.
US naglašava da Stožer pri propisivanju epidemijskih mjera mora poštovati načelo razmjernosti, mjera mora biti prikladna za zaštitu javnog zdravlja (test prikladnosti), ne smije postojati jednako učinkovita, a manje restriktivna mjera (test nužnosti), te mjera mora biti razumna uzimajući u obzir suprotstavljene društvene interese i stupanj ograničavanja ljudskih prava i temeljnih sloboda (razmjernost stricto sensu). To znači, sažima US svoje stajalište, Stožer na temelju raspoloživih znanstvenih spoznaja dostupnih u trenutku donošenja propisa ili njegovih izmjena, mora donijeti onu mjeru za koju ocijeni da je najmanje restriktivna, a jednako učinkovito štiti javno zdravlje od COVID-19. S tim u uvjetima pandemije koja traje, US od donositelja mjera očekuje da ih ubuduće obrazloži, kako bi adresati i javnost, biti upoznati s razlozima svake pojedine mjere, a iz čega treba biti razvidno da je poštovano ustavno načelo razmjernosti.
Nije prihvaćen prijedlog za ocjenu ustavnosti Vladine Odluke o uspostavi nacionalnog sustava za izdavanje EU digitalne COVID potvrde, donesene u provedbi Uredbe (EU) 2021/953 radi olakšavanja slobodnog kretanja građana za pandemije koronavirusa, učinkovitijeg doprinosa postupnom ukidanju ograničenja kretanja, uz istodobno ostvarivanje visoke razine zaštite javnog zdravlja. Predlagatelj je osporavao dio Odluke kojom je omogućeno korištenje digitalne potvrde i u druge svrhe sukladno odlukama Stožera, ali Vlada time nije prekoračila svoje ovlasti i obveze u provedbi europske Uredbe. Stožer je u više svojih odluka predvidio tu mogućnost, i za neke se vode ustavnosudski postupci.
Odbijeni su prijedlozi za ocjenu ustavnosti odluka o obveznom testiranju dvaput tjedno za zaposlenike u zdravstvu i socijalnoj skrbi koji nisu cijepljeni ili su preboljeli COVID-19. I na tu temu US se pozvao na svoja stajališta iznesena lani u rujnu, dodajući kako je legitimni cilj obveze testiranja zaposlenika zaštita zdravlja i života pacijenata, odnosno korisnika u sustavu socijalne skrbi, te omogućavanje neometanog funkcioniranja. Temeljem znanstvenih istraživanja i radova, te iskustava u pandemiji, za US je očigledno znatno manja vjerojatnost zaraze i širenja COVID-19 među cijepljenima ili preboljelima nego među necijepljenima. Uz nespornu zakonitost i legitimnost cilja, sporna je mjera "prikladna, nužna i razmjerna cilju koji se želi postići, a ujedno ne predstavlja prekomjeran teret za njezine adresate", ocjena je US-a uz opasku da je njome uvedeno "obvezno testiranje, a ne cijepljenje". Testiranje je mjera podobna za rano otkrivanje prisutnosti virusa, a sam postupak je brz, bezbolan i rezultati su poznati u kratkom roku. I zaposlenici imaju na izbor cijepljenje, koje je dostupno i besplatno, ili testiranje dvaput tjedno na nekom od nekoliko tisuća mjesta u RH o trošku poslodavca.
Neki su predlagatelji isticali da Rezolucija 2361 Vijeća Europe propisuje da su države dužne osigurati da nitko nije diskriminiran zato što nije cijepljen, bilo zbog zdravstvenih rizika ili zato što ne želi, te da je država dužna upozoriti građane da cijepljenje nije obvezno, te da nitko ne može biti izložen političkom, društvenom ili drugom pritisku da bude cijepljen ako to ne želi. To je povezano s prigovorom da se spornim odlukama zapravo uvodi opća obveza cijepljenja, odnosno cilj je prisiliti pojedince na cijepljenje. Sve te prigovore US ocjenjuje neosnovanima, zbog već spomenutog danog izbora. Predlagatelji nisu pokazali da bi postojalo nejednako postupanje prema pojedincima na temelju njihovog cijepnog statusa, odnosno da je određena skupina pojedinaca stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na cijepljene pojedince. Ta mjera nikoga ne dovodi u nejednak položaj, te se jednako primjenjuje na sve pojedince koji žele pristupiti zdravstvenim uslugama u zdravstvenom sustavu. To što se cijepljeni ili preboljeli ne moraju testirati, ne znači da su necijepljeni stavljeni u nepovoljniji položaj, odnosno da im je nametnut nerazmjeran teret.
Europski sud za ljudska prava u predmetu Zambrano protiv Francuske (br. 41994/21, odluka od 7. listopada 2021.) utvrdio je da COVID potvrde, dokle god necijepljenima omogućuju da potvrdu ishode dokazom o preboljenju ili o provedenom testiranju, kao alternativama cijepljenju, ne predstavljaju mjeru koja uvodi cijepljenje ili de facto obvezuje na cijepljenje. Opća obveza cijepljena može se uvesti samo zakonom, a ne odlukama Stožera. Obvezno testiranje za necijepljene i one koji nisu preboljeli COVID-19, za US ima objektivno i razumno opravdanje. Osporena mjera ima legitiman cilj i razmjerna je u smislu da je uspostavljena pravedna ravnoteža između interesa zajednice i poštovanja prava i sloboda pojedinaca. Što se tiče radnopravnih posljedica sporne odluke, US obrazlaže da one nisu određene odlukama Stožera već radnopravnim i propisima koji uređuju javnu i državnu službu.
Zaposlenici u zdravstvu i socijali prigovarali su da su dovedeni u nejednak položaj u odnosu na ostale djelatnosti, ali US obrazlaže da je to bilo nužno radi održivosti sustava koji skrbe o najugroženijima, te opseg mjera ovisi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, a uvedena je i u državnom i javnom sektoru.
Nisu prihvaćeni ni prijedlozi u odnosu na Odluku o posebnim mjerama u zdravstvu kod prijema pacijenata za određene zdravstvene usluge, čiji pružatelj mora tražiti predočenje EU digitalne COVID potvrde ili drugog dokaza o cijepljenju, preboljenju ili testiranju. I ta odluka ima legitiman cilj i ispunjava zahtjeve razmjernosti.
Ustavni sud je i ovaj put odlučio s deset glasova "za" i tri glasa protiv. Suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i dr. sc. Goran Selanec napisat će izdvojeno mišljenje.
Video: EK prihvatio propis o COVID potvrdama: Vrijedit će devet mjeseci, s boosterom bez ograničenja
Opet promo članak. Marinko Režimski će nam sada svoju pravnu analizu izložiti. Frajer nema niti jedan pošteni članak. Sendvičar u zaštiti poštenih Gordana Dolovića i Mare Pipl mast trast as, pljuc.