Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 155
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
UN-OVO IZVJEŠĆE upozorava:

Stižu još ekstremnije suše, poplave, požari i podizanje razine mora

Foto: GAZPROM NEFT/Vasilis Rebapis/Claudia Morales/PIXSELL
1/4
16.08.2021.
u 12:25

Drugo najveće bolivijsko jezero Poopo posve je presušilo zbog preusmjeravanja vode za potrebe regionalnog navodnjavanja, ali i toplije, suše klime

One koji nešto bolje prate zbivanja povezana s klimatskim promjenama novi je izvještaj Intergovernmental Panel on Climate Exchangea, UN-ova tijela koje se bavi promjenama koje sada ozbiljno pritišću čovječanstvo, ostavio prilično ravnodušnim.

Realno, malo je toga novoga u novom izvještaju rečeno a da nije dotaknuto u prijašnjim izvještajima tog tijela. U novom je izvještaju, istina, istaknuto kako se s 90-postotnom sigurnošću može ustvrditi da je čovjek kriv za klimatske promjene. Kao što su mjerenja obuhvaćena tim izvještajem pokazala da se globalno zatopljenje odvija i brže nego dosad, smanjuje nam se vrijeme za djelovanje.

Drugim riječima, moramo biti iznimno brzi u reakciji kako bismo spriječili da se probije granica prosječnog povećanja temperature od dva Celzijeva stupnja nakon čega bismo mogli svjedočiti prirodnim pojavama puno jačeg intenziteta u odnosu na ove koje sada gledamo, kao i da ćemo ih susretati na mjestima na kojima to do prije nekoliko desetaka godina nikako ne bismo očekivali.

Ljudi za života vide promjene

Nije nam lako, usred smo dviju prirodnih nepogoda, pandemije i klimatskih promjena, što je povijesna rijetkost. Protiv pandemije barem nešto možemo učiniti osobno kako bismo zaštitili sebe i one u neposrednoj blizini, kod klimatskih promjena osobno nastojanje funkcionira samo kao dio općeg kolektivnog napora. Ako on ne uspije, i taj je osobni napor uzaludan.

Svjedočimo požarima, sušama, poplavama koji nanose gotovo nepopravljivu štetu na brojnim svjetskim lokacijama. Poplave u Belgiji i Njemačkoj i požari u Grčkoj i Turskoj opipljiv su učinak tih promjena u kratkom roku, no dugoročno učinak te pojave može biti puno teži. I u tome nema pretjerivanja, nema nikakve sumnje da je izvještaj autentičan, bez namjere izazivanja preventivnog straha. Jer promjene su činjenica, kako kaže dr. sc. Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

– Svi izvještaji koji dolaze od IPCC-a rezultat su iscrpnih istraživanja, a zaključci su znanstveno utemeljeni. Dobiveni su analizom podataka, rezultata numeričkih modela i teorijskim razmatranjima, dakle svime čime moderna znanost raspolaže. Znanstveni rezultati i informacije podložni su strogim provjerama i rezultat su brojnih analiza, statističke obrade i provjere, promišljanja i testiranja. Publiciraju se u obliku znanstvenih radova u odgovarajućim časopisima i svakako prolaze postupak recenzije te su kao takvi dostupni daljnjem proučavanju.

Znanstvena reputacija vrlo je važna stvar, nijedan ozbiljan znanstvenik ne bi svoju reputaciju stavljao na kocku objavljivanjem neistinitih ili neprovjerenih činjenica. Temelj svih geofizičkih istraživanja, a tako i klimatoloških, su mjerenja. Danas raspolažemo velikom količinom podataka koji su dobiveni mjerenjima na tlu, u zraku i u moru, a vrlo su važna satelitska mjerenja. Ona nam neumoljivo pokazuju što se događa u klimatskom sustavu Zemlje pa ih klimatolozi ekstenzivno analiziraju. Nadalje, predviđanja budućih klimatskih uvjeta temelje se na numeričkim modelima.

Oni su rezultat brojnih i iscrpnih istraživanja i s vremenom su se sve više razvijali. Ipak, svjesni smo njihovih ograničenja pa stoga klimatolozi koriste različite modele i proučavaju različite scenarije, a pri interpretaciji rezultata uvažavaju se i uzimaju u obzir moguće nepouzdanosti. Ipak, treba imati na umu da su današnji numerički modeli izuzetno složeni, uvažavaju brojne procese koji se zbivaju u klimatskom sustavu, temelje se na teorijskim i empirijskim analizama i najbolje su oruđe za proučavanje klime i klimatskih promjena.

Smatram da izvješće nije pretjerano i sigurno nije namjerno rađeno da bi se nekoga uplašilo. Već i sami ljudi su za svog života mogli uočiti promjene u godišnjim dobima, temperaturi, snježnim oborinama i pojavi ekstremnih meteoroloških prilika – kaže prof. Herceg Bulić.

Ipak, i prema klimatskim promjenama ima skeptičnih pa se često može naići na tvrdnje prema kojima to što se događa nije tako neobično i da se ne trebamo posebno zabrinjavati jer je takvih razdoblja već bilo u povijesti i da je sve to dio prirodnog ciklusa. Naravno, klima na Zemlji prolazi i kroz prirodne promjene.

Samo, pritom se zaboravlja na neke druge bitne činjenice, a to je da s gotovo osam milijardi ljudi čovječanstvo nikada nije bilo brojnije, kao što nikada nije bilo naprednije i nikada nije bilo većeg pritiska na okoliš.

– Uvijek ima skeptičnih, nije to ništa nova. No, njih je ipak jako malo u usporedbi sa znanstvenicima koji se bave klimatskim promjenama. Ljudi su nekako skloni vjerovati u teorije zavjere i spremni su uvažavati izjave onih koji se određenom problematikom uopće ne bave. Naravno da treba preispitivati svaki, pa tako i znanstveni rezultat, promišljati je li točan i kako ga pravilno tumačiti. Znanost upravo to i radi, različitim metodama i pristupima analizira i preispituje dobivene rezultate. Kada govorimo o klimatskim promjenama, naravno da je Zemlja prolazila kroz različita razdoblja, ledena doba, primjerice, i to je neupitno. Također znamo da postoje i ciklusi klimatskih promjena na Zemlji, kao što su Milankovićevi ciklusi koji također uzrokuju klimatske promjene, ali one su posljedica promjene gibanja Zemlje (ekscentričnosti orbite, nagiba osi i precesije), a ti ciklusi se događaju na puno dužoj vremenskoj skali od ovih recentnih promjena. Postoje brojni rezultati analiza temperature na Zemlji, bilo globalne ili za određena područja ili mjesta i oni ukazuju na ubrzano zagrijavanje – kaže naša znanstvenica.

Kritična točka: Sredozemlje

Što će se događati općenito u svijetu, ali i kod nas jer je Sredozemlje, uz Arktik, označeno kao vruća točka klimatskih promjena?

– Što se tiče arktičkog područja, ono je iznimno osjetljivo na globalno zatopljenje. Puno se brže zagrijava od ostalih dijelova Zemlje, i znamo zašto je to tako. Arktički led se topi pa to područje upija znatno više Sunčeve energije nego prije i dodatno se zagrijava. Nikako ne smijemo smetnuti s uma da zagrijavanje arktičkog područja ima velike posljedice za cjelokupni klimatski sustav jer je time narušena osjetljiva klimatska ravnoteža koja znatno ovisi o tome da su polarna područja puno hladnija od umjerenih geografskih širina i tropskih područja.

Zagrijavanjem Arktika smanjuje se razlika u temperaturi između polarnog i ostalih područja (tj. smanjuje se meridionalni temperaturni gradijent), a kao posljedica toga dolazi do promjene u atmosferskoj cirkulaciji što utječe na globalne promjene vremena. Upravo zbog toga je Arktik prepoznat kao jedno od izuzetno važnih područja i mnogi su klimatolozi istraživanja usmjerili na to područje. Što se Sredozemlja tiče, prema projekcijama klimatskih modela, očekuje se daljnje zagrijavanje tog područja praćeno klimatskim promjenama koje mogu biti dosta neugodne za naše područje.

Vrlo je izgledno da će ljeta postati izuzetno vruća, mogu se učestalo javljati intenzivni toplinski valovi, a to su razdoblja s visokim temperaturama i vrlo malo oborina. Suha zima i proljeće stvaraju uvjete koji pogoduju razvoju toplinskih valova. Ako su oni iznimno intenzivni i dugotrajni, zajedno s njima dolazi i problem opskrbe električnom energijom i vodom. Oni znatno povećavaju ugroženost od požara, što se upravo dogodilo u Grčkoj, jer visoke temperature u izrazito sušnim uvjetima pogoduju nastanku požara, ali i otežavaju njihovo gašenje. Na to i mi moramo računati. Opasnost nam prijeti i od podizanja morske razine što u kombinaciji s meteorološkim djelovanjem može izazvati poplave na obali.

Nadalje, možemo očekivati i promjene u režimu oborina i pojavu oluja praćenih tučom koja može nanijeti velike materijalne štete i ugroziti poljoprivredne kulture. Također, možemo očekivati razdoblja iznimne suše, ali i razdoblja velike količine oborina u vrlo kratkom vremenu. Tada dolazi do riječnih poplava, ali isto tako može doći i do urbanih poplava. Naši gradovi, odnosno njihovi kanalizacijski sustavi, nisu projektirani za prihvat velike količine vode u kratkom vremenu, pa će urbane poplave biti sve veći problem u budućnosti, pogotovo uzmemo li u obzir i veliku pokrivenost nepropusnim površinama kakve prevladavaju u gradovima. Urbana klima postajat će sve neugodnija upravo zbog sve većeg toplinskog opterećenja, a to će biti posebno izraženo ljeti tijekom toplinskih valova.

Ljudi koji žive u gradovima svjedočit će sve neugodnijim pa i po zdravlje opasnim klimatskim uvjetima, pogotovo će biti ugrožene osjetljive skupine građana kojima mogu naštetiti nagle promjene vremena. Postoji cijeli niz ranjivih skupina o kojima treba voditi računa. To su stariji ljudi, mala djeca, kronični bolesnici, zatim oni slabijih financijskih mogućnosti koji si ne mogu priuštiti odlazak na more ili u planine, negdje gdje je ugodnije, ili si ne mogu rashladiti domove u kojima žive – govori dr. sc. Herceg Bulić.

Novi IPCC-ov izvještaj radilo je više od 200 znanstvenika nekoliko godina, a prije desetak dana odobrile su ga vlade 195 zemalja na virtualnom sastanku. Nakon toga uslijedit će još dva slična izvještaja koji će se baviti time kako umanjiti utjecaj klimatskih promjena i kako im se prilagoditi. IPCC je od 1990. izdao šest temeljnih dokumenata, a ovaj je u javnost dospio tri mjeseca prije velikog sastanka o klimi koji se treba održati u Glasgowu.

Cilj postavljen u Pariškom sporazumu 2015. je zaustavljanje globalnog zatopljenja na 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na razinu iz predindustrijskog doba. Do 2050. globalne bi emisije morale biti smanjenje do nule da bi se to i postiglo. Već je globalni temperaturni prosjek narastao za oko 1,1 Celzijev stupanj u odnosu na drugu polovicu 19. stoljeća, a takvo što nije se dogodilo u posljednjih 125.000 godina, znači još prije od posljednjeg ledenog doba. Doista, osim svemirskih osvajanja, ovo je jedna od znanstvenih vijesti koja puni naslovnice svjetskih medija.

VIDEO Širi se strahoviti toplinski val sa sjeverne Afrike na jug Europe

Komentara 1

DU
Deleted user
14:45 16.08.2021.

Zašto dramite oko suše? Naime i slanu vodu se može pretvoriti u slatku pa ćemo riješiti problem podizanja razine mora ili možda voda iz atmosfere putem kondenzacije, samo je pitanje kolika će cijena toga biti! Nadalje možete vi nametati restrikcije cijelom planetu ali dok Kina i Indija koje drže gotovo 1/3 stanovništva ne promijene svoj pristup ništa nećete napraviti!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?