Ministar financija Zdravko Marić kazao je u ponedjeljak da bi se od početka iduće godine trebao primjenjivati novi zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave te poručio da mu je u fokusu do kraja ove godine refinanciranje dugova cestarskog sektora.
Ministar Marić kazao je u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan" da bi se prijedlog novog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave trebao uskoro naći na sjednici Vlade, a da bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine. Cilj je novog zakona, kazao je, pojednostaviti sustav, ali i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave.
Podsjetio je da je taj prijedlog bio 40 dana u javnoj raspravi, tijekom kojih su pristigli konstruktivni i dobri komentari. Govoreći o zakonskom rješenju, kazao je da u načelu sav prihod od poreza na dohodak ide jedinicama lokalne i područne samouprave.
"Dakle država, centralna država više neće taj prihod ni vidjeti. Onaj dio fonda izravnanja smo zadržali i moramo zadržati s obzirom na činjenicu da i dandanas postoji poprilično velika razlika u gospodarskoj, a onda i proračunskoj snazi pojedinih gradova, županija i općina. Taj fond zapravo bi nivelirao razliku u stupnju gospodarske razvijenosti kako bismo omogućili jednake uvjete građanima nevezano bili oni, recimo, u Zagrebu, Slunju, Slavonskom brodu ili na nekom otoku jer je lokalnoj samoupravi prepuštena 2003. godine funkcionalna decentralizacija u smislu školstva, zdravstva, socijale i vatrogastva", naveo je ministar.
Zakonom se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija.
Također, namjera je definirati sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, dok će se u sklopu drugih zakonskih propisa poticati regionalni razvoj i demografska obnova.
Marić je potvrdio i da porez na nekretnine neće biti uveden 1. siječnja 2018.
– Porez na nekretnine tiče se svakog od nas jer je specifično za našu zemlju to što imamo visok udio stambenog fonda u vlasništvu. O tom porezu puno se govorilo u prošlosti, dosadašnje vlade nisu razriješile tu problematiku, a kada je riječ o bilo kojem porezu, uvijek ima različitih mišljenja, što treba poštovati, ali i treba govoriti argumentirano, rekao je ministar i ponovio da je dosadašnji način oporezivanja imao svoje dobre strane, ali je prije svega nepravedan. S novim porezom bit će više reda u oporezivanju i bit će pravedniji za građane, a za veliku većinu poreznih obveznika ne bi se radilo o povećanju naknada – rekao je Marić.
– Godinu mogu iskoristiti za uvođenje reda u imovinskopravnom sustavu. Počeli smo raditi na tome, radili smo osam mjeseci, radit ćemo i dalje – kaže ministar. Naglasio je da će se problematika komunalne naknade dodatno analizirati i da odgađanje poreza ne doživljava kao osobni poraz jer nije riječ o utakmici. – Mislim da najviše gube proračuni lokalnih samouprava, mogli su dobiti održivi izvor prihoda, što ne dobivaju s komunalnom naknadom – rekao je.
Marić je govorio i o izmjenama kod oporezivanja automobila i motora.
– Prosječna starost automobila u Hrvatskoj je 12 i pol godina. Rezultat je to poglavito recesije, vozni park je zastario. Tri četvrtine vlasnika automobila ne plaća porez na cestovna motorna vozila, što znači da su im automobili stariji od 10 godina. I to želimo promijeniti. Za sada nije predviđen tzv. zeleni porez, ali moramo početi voditi računa o tome – rekao je Marić.
Refinanciranje dugova cestarskog sektora
Marić je rekao i da mu je fokus do kraja godine refinancirati dugove cestarskog sektora, pri čemu će nastojat refinancirati i reprogramirati više od polovine od 5,3 milijarde eura aktualnog duga tog sektora, koji je potpunosti uključen u hrvatski javni dug, odnosno poduprt garancijama države.
Gotovo tri četvrtine duga, prema njegovim riječima, već je dospjelo ili brzo dospijeva, dakle ove godine ili iduće dvije odnosno tri godine.
"Dakle, produljenje ročnosti s jedne strane, a s druge strane iskoristiti situaciju na tržištima da smanjimo i cijenu tog duga", rekao je Marić.
"Što se međunarodnog tržišta tiče, kao neki bazni scenarij mogućnost je izdavanja jedne obveznice, koja bi, između ostaloga, bila poduprta garancijom Svjetske banke, međutim to još uvijek nije potpuno definirano", istaknuo je.
Kaže i kako postoji dio duga koji neće dirati, jer je on je mahom od multilateralnih organizacija EIB-a, EBRD-a, koji je u smislu ročnosti, ali i same cijene vrlo zadovoljavajući.
Na pitanje hoće li se obveznica izdavati na europskom ili američkom tržištu, Marić je kazao da mu je u ovom trenutku europsko možda bliže.
To je vjerojatno cilj svih ovih vlada do sada jer sve sto je do sada vodjeno kao politika je politika raseljavanja i zaduzivanja naroda sa ovih prostora te otimanje njihove imovine. Nekada je Jugoslavija nacionalizirala imovinu i svi se toga sjecaju. Sada imovina gradjana postaje korporativna i to se naziva kapitalizmom i demokracijom. Zao mi je svih ljudi koji misle da zive u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj, te nazalost ne prihvacaju cinjenicu da zive u firmi koja se zove Republika Hrvatska, te da zapravo ne posjeduju nista vec su tu samo roblje koje ce kroz razne poreze i podivljale kamate placati lose poslovanje te iste firme, tj. da su dio plana koji je zacet jos u 80-im godinama. Zao mi je sto ne shvacaju da netrebaju kupovati nista u vlasnistvo kako bi osigurali svoj kutak u ovoj zemlji. Bijeg van ih nece osloboditi potrazivanja prema firmi, jer smo jurili u zajednicu koja omogucuje kroz razne odredbe progon gradjana gdje god oni bili kao i naplatu razno raznih poreza kao opravdanje za deficit koji stvara elita, politicka i bilo koja druga. Niti jedan porez dosada nije opravdao svoju svrhu vec iskljucivo sluzi za poboljsanje kvalitete zivota elite. Osobno sam vrlo razocaran gradjanin ove zemlje, i zalim sto sam upravo dio ove lakrdije u bilo kojem smislu.