Vlada Republike Hrvatske odbacila je prijedlog 54 saborska zastupnika za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću, ocijenivši oporbene tvrdnje neutemeljenima. U opsežnom očitovanju od 13 stranica Vlada se posebno osvrnula na slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću, odgovornost nadležnih institucija, zakonodavni okvir te dosadašnje i planirane mjere sanacije. Vlada tvrdi da u slučaju gospićkog otpada nije riječ o posljedici politike aktualne Vlade, već o širem kriminalnom obrascu povezanom s gospodarenjem otpadom, koji je, kako navodi, prisutan i u drugim državama članicama Europske unije. Oporbeni prijedlog Vlada pritom naziva političkim pamfletom. "Prijedlog potpisan od 54 zastupnika u Hrvatskome saboru neuspjeli je 'PR' uradak i još jedan oporbeni pamflet prepun neistina, konstrukcija i podmetanja, čiji je jedini cilj nanošenje političke štete Vladi, a ne briga o zaštiti okoliša i zdravlja ljudi u Hrvatskoj", navodi se. Vlada ističe da nezakonito odlaganje otpada smatra nedopustivim te navodi kako je cilj države što prije ukloniti otpad i sanirati lokaciju. Prema očitovanju, država istodobno djeluje na četiri područja – zaštiti ljudi i okoliša, provedbi sanacije, utvrđivanju odgovornosti počinitelja te izmjenama sustava kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih slučajeva. Paralelno s time, kazneni postupak vode nadležna tijela.
U očitovanju se navode i primjeri iz drugih europskih država, među kojima su Italija i Poljska. Vlada time želi pokazati da nezakonito gospodarenje otpadom nije specifično samo za Hrvatsku. "Otpad u Lici pojava je kriminalnog postupanja vezana uz gospodarenje otpadom koja je prisutna u cijeloj Europskoj uniji", piše u očitovanju. Vlada navodi i da je u različitim europskim operacijama posljednjih godina evidentiran nezakoniti promet velikih količina otpada, uključujući stotine tisuća tona. Istodobno ističe da Hrvatska, prema njezinu tumačenju, nije bila izoliran slučaj niti je riječ o sustavu u kojem se nezakonitosti toleriraju. "Hrvatska, dakle, nije izoliran primjer ni dokazano središte toga kriminala, nego jedna od država žrtava zajedničkoga europskog kriminalnog obrasca", navodi se.
Jedan od ključnih dijelova Vladina odgovora odnosi se na pitanje kada je počeo problem povezan s tvrtkom Tipos Resurs i izdavanjem dozvola za gospodarenje otpadom. Vlada navodi da korijeni slučaja sežu prije mandata Andreja Plenkovića te da kronologija, prema njezinu tumačenju, ne potvrđuje tvrdnju o "desetogodišnjem slabljenju sustava". "Korijeni konkretnoga slučaja prethode mandatu ove Vlade i upućuju na kontinuitet djelovanja istih privatnih aktera, a ne na navodno 'desetogodišnje slabljenje sustava'". U očitovanju se pritom detaljno navode dozvole koje su tvrtki Tipos Resurs izdane u Varaždinskoj županiji, kao i kasnije dozvole povezane s lokacijom u Gospiću. Vlada ističe da je Ličko-senjska županija 2022. izdala dozvolu za oporabu neopasnog otpada, koja je 2024. ukinuta nakon inspekcijski utvrđenih nepravilnosti. Iste godine izdana je nova dozvola, koja je potom ukinuta u veljači 2025., nakon što je objavljeno da se provodi istraga.
U očitovanju se posebno odbacuju tvrdnje oporbe da su izmjene zakona posljednjih godina dovele do liberalizacije sustava gospodarenja otpadom. "Izmjenama Zakona o održivom gospodarenju otpadom iz 2019. i Zakonom o gospodarenju otpadom iz 2021., u Hrvatskoj nije liberaliziran prekogranični promet otpada niti je oslabljena kontrola uvoza ili izvoza", stoji u očitovanju. Vlada pritom objašnjava da je 2021. ukinuta određena hrvatska administrativna obveza upisa u poseban očevidnik, ali da su, kako tvrdi, ostale druge obveze vezane uz dokumentiranje, ugovore, praćenje i nadzor pošiljaka. Poseban dio očitovanja posvećen je financijskim jamstvima. Vlada tvrdi da je sustav 2021. dodatno ojačan uvođenjem financijskog jamstva, uključujući bankarske garancije. U jednom od politički oštrijih dijelova očitovanja Vlada izravno proziva bivšeg SDP-ova ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića, koji je jedan od potpisnika oporbenog zahtjeva.
"Ako već govorimo o liberalizaciji i slabljenju sustava gospodarenja otpadom, to je učinio bivši SDP-ov ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović koji je i potpisnik ovoga zahtjeva", navodi se. Vlada pritom navodi da je Zmajlović 2014. izmjenama pravilnika uklonio određenu obvezu unosa podataka povezanu sa sljedivošću toka otpada. Istodobno navodi da je aktualna ministrica zaštite okoliša Marija Vučković tu obvezu vratila. Vlada u očitovanju ističe i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje bi trebale dodatno pojačati nadzor. Među predloženim mjerama navodi se obvezni neprekinuti videonadzor ulaza na lokacije gospodarenja otpadom, GPS praćenje vozila, proširenje elektroničkog očevidnika otpada, češće kontrole lokacija, stroži uvjeti za izdavanje i ukidanje dozvola te jača financijska jamstva. "Izmjene Zakona o gospodarenju otpadom predstavljene su u Hrvatskome saboru u prvom čitanju, a nove predložene mjere obuhvaćaju obvezni neprekinuti videonadzor ulaza na lokacije gospodarenja otpadom, GPS praćenje vozila i čuvanje podataka najmanje dvije godine, proširenje Elektroničkog očevidnika o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO-a) i prethodni unos podataka za određene uvozne i izvozne pošiljke, prostorni prikaz lokacija i objedinjeni pregled prava gospodarenja otpadom, redovite kontrole najmanje jednom godišnje za lokacije neopasnog i dvaput godišnje za lokacije opasnog otpada, preciznije uvjete za izdavanje, preispitivanje i ukidanje dozvola, mišljenje načelnika ili gradonačelnika prije izdavanja županijske dozvole, stručni nadzor nad izdanim dozvolama, popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, pojačana financijska jamstva te ovlasti za privremeno zadržavanje sumnjivih pošiljaka, vozila i opreme", stoji u očitovanju.
U očitovanju se navodi da hrvatske institucije od 2023. postupaju u slučaju nezakonitog odlaganja otpada, dok je USKOK u veljači 2025. pokrenuo istragu protiv deset fizičkih i četiri pravne osobe. Vlada posebno ističe da istraga obuhvaća i postupanje službenika Ličko-senjske županije. "Istraga vezana uz lokaciju u Gospiću obuhvaća i djelovanje službenika Ličko-senjske županije", stoji u očitovanju. Prema Vladinu očitovanju, taj je službenik tijekom 2022. i 2024. izdao dvije dozvole za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji, unatoč tome što, kako se navodi, nisu bili ispunjeni određeni uvjeti. Vlada pritom odbacuje tvrdnju da bi političko vodstvo države trebalo biti odgovorno za kaznena djela pojedinaca: "Tijela kaznenog progona utvrđuju kaznenu odgovornost pojedinaca, a ne oporbeni političari". Velik dio očitovanja posvećen je kronologiji postupanja državnih institucija nakon što je slučaj postao poznat javnosti. Vlada navodi da je Ministarstvo zaštite okoliša obišlo lokaciju u veljači 2025., da je održan sastanak s lokalnom samoupravom te da je proveden niz analiza vode, tla i otpada.
Ističu i da je lokacija uvrštena u Plan gospodarenja otpadom, dok je Fond za zaštitu okoliša nakon dovršetka dokaznih radnji pokrenuo postupke vezane uz sanaciju. Vlada posebno naglašava da je javnost tijekom 2026. dobivala informacije o analizama, planu sanacije i postupcima javne nabave. U dijelu koji se odnosi na zdravlje građana Vlada navodi da se provodi pojačano praćenje vode za ljudsku potrošnju. Prema očitovanju, od 11. kolovoza do 22. rujna 2026. analiziran je 131 uzorak vode iz javne vodoopskrbe na području Ličko-senjske županije. "Od 11. kolovoza do 22. rujna 2026. objavljeno je da je izvanredno analiziran 131 uzorak vode iz javne vodoopskrbe u Ličko-senjskoj županiji i da su svi bili zdravstveno ispravni", navode. Vlada se osvrće i na analize hrane proizvedene u lokalnim kućanstvima te navodi da dosadašnji rezultati nisu upućivali na opću kontaminaciju lokalno uzgojene hrane na području Gospića. "Na temelju dosadašnjih analiza, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrđuju da nema osnove za povezivanje nezakonitog odlagališta otpada s kontaminacijom lokalno proizvedene hrane niti za zaključak da ono predstavlja širi rizik za njezinu zdravstvenu ispravnost".
Vlada u očitovanju navodi detalje plana sanacije lokacije bivšeg PPK Velebit, objavljenog 25. rujna. Plan je podijeljen u četiri faze. Prva se odnosi na oko 4500 tona rasutog otpada, druga na oko 650 tona neopasnog otpada, treća na približno 32.915 tona zakopanog heterogenog otpada, dok se četvrta odnosi na oko 6000 tona otpada u objektima i silosu. Prema planu, pojedinačne operativne faze ne bi trebale trajati dulje od 13 mjeseci, dok se dovršetak svih faza planira u približno 18 mjeseci. "Nijedna operativna faza prema objavljenom planu ne bi trebala trajati dulje od 13 mjeseci, dok se dovršetak svih faza planira u približno 18 mjeseci, ovisno o ugovaranju, prekograničnim postupcima i stvarnim svojstvima otpada utvrđenima tijekom radova". Vlada navodi da su prve dvije faze već pokrenute, dok su 23. rujna počeli radovi privremenog vodonepropusnog prekrivanja područja. Vlada se u očitovanju osvrće i na pitanje tko će na kraju platiti sanaciju. Navodi da država može troškove potraživati od onečišćivača, odgovornih osoba i pravnih osoba, kao i kroz oduzimanje nezakonito stečene imovinske koristi.
"Sva protupravna imovinska korist koja se utvrdi u kaznenom postupku se prema pravilima kaznenog prava ne smije zadržati te se može oduzeti od počinitelja, povezane osobe ili pravne osobe pod zakonskim pretpostavkama". Dodaju da će se konačan iznos troškova i odgovornost pojedinih osoba utvrđivati kroz financijsku istragu. Na kraju očitovanja Vlada zaključuje da oporbeni prijedlog, prema njezinoj ocjeni, ne sadrži činjeničnu ni pravnu osnovu za izglasavanje nepovjerenja premijeru. "Zaključno, slijedom svega navedenoga, vidljivo je da se radi o još jednom uratku, koji se temelji na nizu neistinitih insinuacija i optužbi bez ikakve činjenične i pravne osnove zbog čega graniči s teorijama zavjere". Vlada ponovno odbacuje sve navode iz prijedloga te od Hrvatskoga sabora traži njegovo odbijanje. "Vlada odbija sve navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade. Iz svega je razvidno da nema nikakve osnove za izglasavanje nepovjerenja te se predlaže Hrvatskome saboru da donese odluku kojom se Prijedlog odbija", stoji u očitovanju.
Otvori KEKS Pay
Mihael Zmajlović je jedan od kumova poligamnog braka SDP-Možemo-Pripuz u kojem je Pripuz tata, a SDP i Možemo su mame. On je jedan od prvih u Hrvatskoj, dok je još bio gradonačelnik Jastrebarskog, kompletan posao gospodarenja otpadom prepustio Pripuzu. Čak su i kamioni koji skupljaju otpad po kućama Pripuzovi, a Pripuz čak i izdaje račune građanima. Nakon toga je, kao slučajno, postao ministar okoliša u Milanovićevoj vladi. Potom je taj model kopirao Hajdaš Dončić u svojoj županiji, gdje Pripuz skuplja otpad iz pola županije, a sada nam se to isto smiješi i u Zagrebu kod Tomaševića. U biti, sva trojica su samo Pripuzovi agenti na terenu; Zmajlović za Zagrebačku županiju, Hajdaš za Krapinsko-zagorsku, a Tomašević za Zagreb.