- Cijene stanova mogle bi biti niže, i to dosta. Ako je cijena gradnje između 1500 i 1900 eura, a računa se da je gradnja oko 70-80 posto ukupne cijene, onda ona u konačnici ne bi trebala biti npr. 4000 eura po kvadratu - naglasio je Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinskog poduzeća Radnik, na prošlotjednom sastanku koji je Vlada organizirala s predstavnicima tog sektora o priuštivosti stanovanja, ali i održivosti i konkurentnosti graditeljstva.
Dio kolača špekulantima
To što u stvarnosti cijene stanova nisu niže Habijanec umnogome pripisuje tome što dobar dio kolača uzimaju trgovci, špekulanti i svi oni koji imaju viška novca. U svom je izlaganju istaknuo i da Vladin projekt priuštivog stanovanja vidi kao potencijalno velik korak u reguliranju stanogradnje u Hrvatskoj. U međuvremenu, statistika pokazuje drukčija kretanja. Zbog rasta cijena stambenih nekretnina Hrvatska se već godinama svrstava među članice EU s ponajvećim prosječnim poskupljenjima, a na tom tragu su i najnoviji statistički podaci. U zadnjem kvartalu prošle godine, naime, cijene stambenih objekata u prosjeku su u odnosu na treće tromjesečje bile za 1,4 posto više. To je, doduše, nešto sporiji kvartalni rast od 2,4 posto zabilježenih u trećem u odnosu na drugo tromjesečje. Premda podaci upućuju na to da i na godišnjoj razini cijene stambenih nekretnina blago usporavaju, i 2024. smo zaključili dvoznamenkastim godišnjim stopama. U zadnja tri lanjska mjeseca cijene su u prosjeku bile za 10,1 posto više nego u istom razdoblju 2023., a u godišnjem prosjeku porast cijena 2024. je s preklanjskih 12,3 usporio na 10,4 posto.
Kod novogradnje je kvartalni rast u zadnja tri mjeseca prošle godine bio neznatno manji nego kod cijena postojećih objekata, ali u godišnjim usporedbama novi su stambeni objekti poskupjeli nešto snažnije nego postojeći (11 posto naspram 9,9). Ipak, promatra li se prosjek na razini cijele godine, brži je rast zabilježen kod postojećih objekata negoli kod novih stanova (10,9 prema 6,7 posto). Usporedbe zadnjeg tromjesečja 2024. i 2023. pokazuju da su stambeni objekti u Zagrebu u godinu dana poskupjeli u prosjeku 9,5 posto, a na razini cijele godine nešto manje od devet posto, dok je na Jadranu lanjski prosjek povećanja cijena iznosio 12,6 posto (s tim da je u usporedbama zadnjeg kvartala bio nešto niži, 9,2 posto).
Branko Bačić, ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, na prošlotjednom je sastanku dao prikaz rastućeg poslovanja građevinskog sektora (u tri godine za trećinu povećan obujam radova, udio dobitaša veći od 68 posto, rast prosječnih neto plaća za gotovo 47 posto od 2020.), no usto i pregled kretanja cijena stanova.
Aktivacija praznih stanova
U odnosu na 2021. prosječna cijena stana (bez POS-a) u Zagrebu je porasla, kaže, za gotovo 48 posto, dok je u ostatku države poskupljenje u tom razdoblju iznosilo ukupno 37 posto. Dodao je kako se najveći poremećaj cijena stambenih jedinica dogodio prije tri godine, s pokretanjem ruske agresije na Ukrajinu i posljedičnim rastom cijena energenata, potom i građevinskog materijala te općenito inflatornim pritiscima. Vlada i resorno ministarstvo planiraju povećati ponudu stanova na tržištu novom gradnjom, kao i aktivacijom praznih stanova, što je predviđeno i nedavno predstavljenim Nacionalnim planom stambene politike do 2023. te Akcijskim planom njegove provedbe za razdoblje 2025. do 2027. U vezi s planom stambene politike predsjednik Vlade Andrej Plenković naveo je neke konkretne ciljeve poput izgradnje 8000 stambenih jedinica kroz APN u suradnji s lokalnim vlastima, kao i obnovu 2000 stambenih jedinica na potpomognutim područjima. Kazao je i kako će se zahvaljujući programu priuštivog najma aktivirati oko 9000 jedinica.
FOTO Trebate hotel? Evo jedan se upravo prodaje na Njuškalu
Otvori KEKS Pay
Navodno je stopa inflacije 4-5%. Kad se kaže da je hrana poskupila puno više, kažu mi da je nešto drugo poskupilo manje pa je prosjek tih 4-5%. Sad kad bi rekao da su stanovi poskupili puno više od proklamirane inflacije, netko će mi opet reć da je nešto drugo poskupilo manje pa je rezultat 4 ili 5%. Pitanje: što je to pojeftinilo da naš vrli Zavod za statistiku izračuna tako mizernu inflaciju? Znam da nisam u temi ovog članka..