Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 89
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PRIČA IZ BEOGRADA

'Srpski dobrovoljac iz JNA otišao je u Vukovar, rekao mi je nešto što nikada nisam zaboravio. Poslije ga više nisam vidio'

Vukovar: Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2026.
Foto: David Jerkovic/PIXSELL
1/8
18.11.2026.
u 12:25
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Žarko Korać, nekadašnji zastupnik u srbijanskom parlamentu i bivši potpredsjednik Vlade Srbije, dobro se sjeća vremena agresije na Vukovar.

Prelistavajući današnja izdanja beogradskih novina, kako onih koje su bile vjerne sluge dugogodišnjeg režima Aleksandra Vučića tako i onih slobodnijih, poput Nove ili Danasa, autor ovog teksta nije pronašao ni slova posvećenog 35. obljetnici okupacije i stradanja Vukovara. Kao da se to nikada nije ni dogodilo.

Prije 35 godina zločinačke Večernje novosti objavile su da je „Vukovar oslobođen“. Ratnohuškačko izvještavanje Večernjih novosti, zajedno s izvještavanjem TV Beograda, Politike, Duge i ostalih tadašnjih srbijanskih medija, predstavlja školski primjer ratnohuškačke propagande i medijskog zločina, kao i sudjelovanja u pripremi razaranja Vukovara i brojnih brutalnih zločina koje su počinile Jugoslavenska armija i srpske paravojne postrojbe, poput onih na Veleprometu i Ovčari.

Pisati o „oslobođenju“ Vukovara 18. ili 19. studenoga 1991. u novinama u Srbiji značilo je poticati još veću histeriju i opravdavati užase koji su uslijedili.

Zločinci poput krvnika s Ovčare, Veselina Šljivančanina, koji je član Glavnog odbora Vučićevih naprednjaka, bili su rado viđeni gosti na televizijskim postajama, od RTS-a nadalje. Srbijansko društvo, predvođeno političkim elitama, odavno se ponaša kao da se Vukovar nikada nije dogodio. Riječ je o istom onom društvu koje je 18. rujna 1991. na ulicama Novog Beograda oduševljeno pozdravljalo kolone tenkova JNA koje su odlazile prema Vukovaru.

Žarko Korać, nekadašnji zastupnik u srbijanskom parlamentu i bivši potpredsjednik Vlade Srbije, dobro se sjeća vremena agresije na Vukovar. Na pitanje zašto se Srbija ponaša kao da se nisu dogodili višemjesečna opsada i razaranje Vukovara, ubojstva civila i vukovarskih branitelja, protjerivanje stanovništva i masovni zločini, odgovara:

"Zato što bi Srbija morala razgovarati o ratnim zločinima, nestalima, ljudima koji nisu pronađeni, poginulima. Morala bi razgovarati o odgovornosti i o tome što je taj rat zapravo bio. Vuk Drašković je tada rekao, toga se vrlo dobro sjećam, ne znam koliko je uputno citirati ga, ali rekao je, kada su slavili 'oslobođenje' Vukovara: 'To je Hiroshima.' A zatim je dodao: 'Srušite još neki hrvatski grad pa ćete imati i Nagasaki.'“

Korać se prisjeća i jednog razgovora iz 1991. godine sa srpskim dobrovoljcem koji je otišao u Vukovar. "On se javio kao dobrovoljac u JNA, nije išao u paravojne postrojbe. Bio je u JNA. To je jedini čovjek koji mi je, kada se vratio, rekao nešto što nikada nisam zaboravio. Sjedili smo u središnjici i rekao mi je: 'Hrvati su se borili kao heroji.' Nakon toga rekao je da više neće živjeti u Srbiji i nikada ga više nisam vidio", ističe Korać.

FOTO
Vukovar: Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2026.
1/214

Nataša Kandić, dugogodišnja direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, za Večernji list ističe kako je obilježavanje „pada Vukovara, spominjanje Jugoslavenske narodne armije, dobrovoljačkih postrojbi koje su sudjelovale u protjerivanju stanovništva iz Vukovara pod Arkanovim vodstvom, ukrcavanje stanovništva u autobuse i njihovo odvođenje u logore u Stajićevu i Begejcima, zapravo ostalo samo na malom broju nevladinih organizacija koje se od 1991. godine bave dokumentiranjem žrtava i njihovih sudbina. Ti se podaci mogu pronaći na internetskim stranicama Fonda za humanitarno pravo. Naravno, na Twitteru postoje i pojedinci koji danas obilježavaju taj događaj i dobro se sjećaju svega što je prethodilo padu Vukovara, pa tako i odlaska tenkova i cvijeća koje je bacano na njih“, ističe Nataša Kandić, koja upozorava:

"Ta prošlost, ratni zločini i presude više nisu tema ni političkog života ni medijskih izvještaja. Nastalo je potpuno stanje zaborava, kao da devedesetih godina prošlog stoljeća nije ni bilo, kao da se ništa nije dogodilo. I sada se nastavlja taj proces približavanja Europi, ali bez ikakva spominjanja ili brige o tome što se sve dogodilo prije trideset i pet godina. Zašto je Srbija zapravo takva država? Zašto je ruševina? Je li riječ samo o korupciji ili to ima veze i s ratnim zločinima te potpunim poricanjem i prešućivanjem svega što se dogodilo?“

Na pitanje može li promjena vlasti u Srbiji značiti i promjenu sustava kada je riječ o suočavanju s ratnom prošlošću Srbije, naša sugovornica odgovara:

"Na to je vrlo teško odgovoriti jer su studenti tijekom ove dvije godine bili potpuno jasni u pogledu jednoga cilja: uspostaviti uvjete za funkcioniranje odgovornih institucija i ukloniti autoritarnu vlast. Više od toga nije bilo. Studenti nisu ulazili u pitanje suočavanja s prošlošću čak ni na jedinoj raspravi o tranzicijskoj pravdi, održanoj u prosincu 2025. godine u Zagrebu, na kojoj su sudjelovali. Kada su ih na tom forumu pitali o transformativnom potencijalu studentskog pokreta u odnosu na prošlost, odgovorili su da takav potencijal zasad ne postoji jer je njihov jedini cilj uspostava odgovornih institucija. To bi, prema njihovu stajalištu, trebala biti sljedeća faza, ali sadašnji program ide samo do granice uspostave odgovornih institucija. Taj je stav vrlo jasno formuliran i iznesen te mi se čini da sada obvezuje sve ostale. Sada svi šute. Čak postoji određena tišina i unutar nevladinih organizacija. Više se ne spominju pitanja odgovornosti, ratnih zločina, suđenja u odsutnosti ni odnosa Kosova i Srbije. Istina, bilo je izjava zastupnika sa Studentske liste da će jedan od prioriteta biti uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa. Vidjet ćemo znači li to i preispitivanje prošlosti, suočavanje sa šutnjom, prešućivanjem i ignoriranjem te stvaranje neke nove istine o onome što se događalo od 2014. godine do danas. Još uvijek ne znamo što slijedi. Hoće li doći do kritičkog preispitivanja prošlosti ili će se time i dalje baviti samo mali broj nevladinih organizacija? Pritom treba imati na umu da Europska unija nema jasnu strategiju te da pitanja tranzicijske pravde, suočavanja s prošlošću, odgovornosti i značenja pomirenja više nisu na dnevnom redu ni Europske komisije ni drugih institucija Europske unije“, zaključuje Nataša Kandić.

Svaka priča o demontaži Vučićeva režima, bez demontaže laži ne samo naprednjačke vlasti nego i brojnih prethodnih vlada o tome kako Srbija praktički nema nikakve veze s Vukovarom, bit će samo prazna priča, još jedna povijesna obmana i poricanje prošlosti od koje se ne može pobjeći, a pogotovo ne od onoga što je napravio ratni stroj zločinačke politike Slobodana Miloševića.

Komentara 4

Avatar dmitarX
dmitarX
12:58 18.11.2026.

vecernji.rs

LL
lijepa_li si
12:56 18.11.2026.

zločinačke večernje novosti? bit će neki urednik, neki novinari, đorđe, jovan, aleksandar, miroslav, ana, svetlana...imenom i prezimenom! il se ne bi šteli zamjerat kolegama?

V0
Vlaskoulicanec2.0
12:59 18.11.2026.

a.) ako pišu o Vukovaru,moraju priznati da rat nije započeo 04.08.1995. a što je srpski narativ b.) ovi "studenti" nisu ni milimetra bolji od Vučića. Sve je to ista sorta! Mnogi od njih su palili i žarili po Hrvatskoj!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata