U odnosima Hrvatske i Slovenije počinje razdoblje koje će pokazati koliko su čelnici na obje strane zreli i odgovorni.
Danas istječe rok za pripremu provedbe arbitražne odluke o granici, točno pola godine nakon što je sud, unatoč dokazanim slovenskim makinacijama i kontaminaciji procesa, zbog čega je Hrvatska iz njega izišla, donio odluku kako bi trebala izgledati granica dviju država. Budući da Slovenija inzistira na provedbi odluke te redom odbija hrvatske pozive na bilateralni dogovor, predstoji, očito, igra živaca u kojoj će obje strane dobro motriti postupke druge strane. Hrvatska pogotovo jer je lopta u slovenskim nogama.
Što donose novi zakoni
U Sloveniji su nakon sastanka državnih čelnika objavili da su spremni za provedbu. Danas na snagu stupa set zakona, a ključni je onaj kojim bi se granica s Hrvatskom upisala u službenu evidenciju granica te onaj o zemljišnim knjigama. Zakon o morskom ribarstvu predviđa izdavanje dozvola za gospodarski ribolov. S tim bi dozvolama slovenski ribari lovili do Limskog kanala, a hrvatski u slovenskom teritorijalnom moru. Posljednji od niza zakona regulira prava stanovništva na dijelu koje je “pripalo” Hrvatskoj.
Prvenstveno je riječ o kopnu gdje je arbitražni sud redom udovoljio hrvatskom zahtjevu da granična crta slijedi katastarsku granicu. No kako će Slovenija primjenjivati odluku kad je svjesna da za provedbu treba suglasnost i hrvatske strane? Slovenski je premijer Miro Cerar na sastanku u Zagrebu sa svojim hrvatskim kolegom Plenkovićem kazao da će je “provoditi gdje nije potreban pristanak Hrvatske”. Pitanje svih pitanja je hoće li se Slovenija pritom koristiti silom, posebice za razgraničenje u Savudrijskoj vali gdje se Hrvatska vodi crtom ekvidistance, a Slovenci odlukom suda da im pripada 2/3 zaljeva. Za iskusne međunarodne pravnike nema dvojbe, takvo što je apsolutno nedopustivo.
– Nasilna provedba ili nametanje odluke suda jedne strane suprotna je međunarodnom pravu – jasno odgovara profesor Stefan Talmon, odvjetnik u uglednoj tvrtki 20 Essex Street, profesor na Oxfordu i sveučilištu u Bonnu. Talmon se bavi međunarodnim javnim pravom, rješavanjem međunarodnih sporova te pravom mora. Valja podsjetiti na slučaj Velike Britanije i Albanije i napetosti u Krfskom kanalu nakon 2. svjetskog rata, koji je Albanija svojatala te ga osigurala minama, a Britanija je – a i međunarodno pravo – bila stava da je riječ o međunarodnim vodama.
Kad je Britanija počela pokazivati mišiće, Međunarodni je sud – a bila mu je to prva odluka – kazao da je prijetnja ili upotreba sile apsolutno zabranjena čak i kad država primjenjuje svoje pravo.
Glavno je izbjeći incidente
– Jedini način na koji jedna strana može privoljeti drugu da prihvati odluku su nenasilne protumjere ili javni pritisak – kaže Talmon. Takav se pritisak, očito, radi i preko veta na članstvo Hrvatske u OECD-u ali i prijetnje da će tužiti Hrvatsku sudu EU za kršenje europskog prava. Argumentaciju crpe iz aneksa Pristupnog sporazuma EU i Hrvatske u kojem se govori o izlovu ribe, a kvote bi se trebale primjenjivati kad na snagu stupi arbitražna odluka. Za Hrvatsku je ta argumentacija ništavna jer za Hrvatsku arbitražne odluke – nema.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans naglasio je da je prioritet izbjeći incidente dok se ne postigne bilateralni sporazum o granici. Uostalom, u EU niz je neriješenih graničnih pitanja, ali države normalno žive. Neriješena granica nije problem sve dok se ne instrumentalizira u političke svrhe, a tada su privremeni dobitnici političari, a dugotrajni gubitnici narodi.
Sloveniju treba žurno tužiti ako je Hrvatski teritorij upisala pod slovenski katastar i vlasništvo a što prije nikada nije bilo u slovenskom katastru evidentirano. To je pravno otimanje tuđeg teritorija kriminalnom djelatnošću. Slovenci trebaju dati na uvid katastarske knjige i ako su Hrvatski teritorij pripisali jednostrano u slovensko vlasništvo, Hrvatska također mora odmah reagirati.