Jedanaest učenica Obrtničke škole u Splitu - četiri frizerke, četiri kozmetičarke i tri modne tehničarke - u pratnji dviju nastavnica otputovale su u Finsku kako bi sudjelovale u projektu Unapređenje stručnih kompetencija putem iskustva u Finskoj-IMPRO FIN, čiji je cilj bio povećanje stručnih kompetencija u internacionalnom okruženju i različitim kulturama, upoznavanje finskog strukovnog obrazovanja, finske kulture i načina života općenito.
- Šesnaest dana je proteklo za čas, a kada smo se vratile u Split pitale smo se jesmo li sanjale da smo bile u Finskoj ili je to bila stvarnost koja je sličila na divan san - kaže prof. Ana Grgurinović, koja poručuje da su učenice iskusile najbolji obrazovni sustav na svijetu.
Škola domaćin bila je Omnia iz Espooa, strukovna srednjoškolska ustanova u kojoj se mogu steći 22 različite strukovne kvalifikacije iz područja kulture, prirodnih znanosti, turizma, osobnih usluga, tehnologije, komunikacija, transporta i društvenih znanosti. Omnia ima školske radionice opremljene najnovijim tehnologijama otvorene za vanjske usluge u kojima učenici provode stručnu praksu, a koje posluju na poduzetničkom principu. Stručna praksa naših učenika provodila se u školskim praktikumima i priznata im je u fond sati obvezne praktične nastave u RH uz korištenje ECVET-a i Europass Mobility dokumenta, navodi prof. Grgurinović.
Učenice su dva tjedna pohađale nastavu u školi, a vikendima su bili predviđeni posjeti nacionalnom parku Nuksio, tvornici čokolade Fazer, utvrdi Suomelinna i znamenitostima Helsinkija.
- Školovanje u Omniji je besplatno za sve polaznike uključujući i one koji nemaju finsko državljanstvo. Međutim oni moraju dokazati da imaju dovoljno novca (5 000 eura) kako bi sebi mogli plaćati troškove stanovanja i hrane. Obrazovanje je fokusirano na individualnosti svakog pojedinog učenika, što bi značilo da se svakom učeniku izradi njegov osobni plan koji prepoznaje prethodne stečene kompetencije i znanja. Učenik napreduje svojim vlastitim tempom i odgovoran je za svoj uspjeh. Osim u školi učenici se obrazuju u radnim organizacijama. Često se na nastavi mogu vidjeti osobe od 18 do 60-ak godina, jer u Finskoj jako potiču cjeloživotno učenje - kaže prof. Grgurinović, dodajući da se nastava odvija bez zvona, a svatko ima pravo na besplatni ručak u školi.
- Finci kažu da nema „slijepe ulice“ u obrazovanju. Svaka osoba se može ponovo vratiti „u klupe“, a to joj i sustav omogućava. Cijeli finski sustav obrazovanja je besplatan za svih, od vrtića do fakulteta, a to uključuje i osobe koji nemaju finsko državljanstvo. Obrazovanje će platiti jedino oni koji žele imati fakultetsku diplomu istog stupnja iz dva različita područja, a iznos se kreće od 60 do 500 eura. Finci izdvajaju značajan iznos za obrazovanje (uspoređujući s Hrvatskom) i jako su ponosni na svoje učitelje. Oni uče svoju djecu da budu nezavisni u svom razmišljanju, učenju i istraživanju. Odnosi između učitelja i učenika su prijateljski, a motivacija se temelji češće na poticanju nego na kažnjavanju. Atmosfera u razredima je opuštajuća, a učenici i nastavnici se oslovljavaju imenima - kaže prof. Grgurinović.
Ističe kako je jedna od posebnih snaga finskih škola način na koji škole podržavaju učenike koji se bore s poteškoćama u učenju ili im je potrebna druga vrsta pomoći.
- Svakako su na vrijeme prepoznali da u modernom svijetu, dobro obrazovana populacija predstavlja bitan čimbenik za državni uspjeh. „U obrazovanju počiva sigurnost za malenu naciju kao što je to Finska“ - kazao je J. V. Snellman (1806 – 1881), filozof, novinar i političar koji je odigrao značajnu ulogu u finskom obrazovanju - kaže prof. Grgurinović.
Prije putovanja bojali su se da će ih tamo dočekati mrak i velika hladnoća, no iznenadili su - noć zaista padne rano, ali uz jaku osvijetljenost ulica i bijeli snijeg predrasuda koju su imali ubrzo je promijenjena.
- Nebo tijekom noći je svijetlo, ako je oblačno, tako da zaista nema mraka kojeg smo očekivali. Hladnoća je nešto na što smo se prilagodili dobrom odjećom i obućom, tako da nakon prvog dana nismo komentirali vremenske (ne)prilike. Javni prijevoz nas je oduševio zato što smo ubrzo shvatili da su nam lako dostupna sva mjesta koja smo željeli posjetiti uz pomoć njihove aplikacije (HSL). Ljudi u javnom prijevozu su tihi i nikad vas neće uključiti u svoj razgovor, ali ako bilo koga zaustavite na ulici i pitate za pomoć u snalaženju rado će vam odgovoriti na engleskom - kaže Ana Grgurinović.
Ističe da su im se svidjele i knjižnice koje su besplatne za sve, a u kojima osim posuđivanja knjiga i surfanja na interenetu možete nešto sašiti ili snimiti pjesmu, isprintati nešto na 3D printeru, urediti video, iznajmiti izolirani prostor za učenje u kojem vas nitko neće ometati i još mnogo toga.
Projekt je financiran od EU u iznosu od 30.021,00 eura, a u Republici Hrvatskoj provodi ga Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU).
VIDEO Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:
Zašto ovu sliku ispod naslova? Ne razumijem što su se fotografirale baš ispred Ruske pravoslavne crkve u Helsinkiju?