Dio zagrebačkih iznajmljivača stanova polagao je veliku nadu u početak hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, ali je nastupilo razdoblje velikog trežnjenja. Peđa Kovačević, suvlasnik agencije za nekretnine Vertigo, kaže da mu nije poznato da je netko od članova europske administracije na kraće ili dulje razdoblje unajmio ijedan stan u Zagrebu.
– Mnogi su digli cijene najma stanova i nisu ih spuštali jer su očekivali veliku potražnju kad nastupi razdoblje hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Bilo je vlasnika koji su otkazali postojeći najam kako bi oslobodili stanove za političare, ali su ti stanovi ostali prazni – kaže Kovačević.
Zagreb je sredinom siječnja nakratko bio centar Europske unije, ali na boravku brojnih političara i njihovih savjetnika nisu profitirali iznajmljivači stanova nego hotelijeri jer je administracija tih nekoliko dana boravila u hotelima.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj su u posljednje tri godine počele osjetnije rasti u velikim urbanim centrima i na Jadranu, a prema službenim podacima Eurostata, rast je bio naglašeniji kod najma stanova. Kovačević kaže da je kod najma stanova jako puno nerealnih očekivanja.
Traže puno, ali ne ide
– Jedno su oglašene cijene najma, a drugo što se može dobiti. Tražene cijene se u pregovorima najčešće znatno smanje, premda se za situaciju na tržištu može reći da je čudna. Ima vlasnika koji mjesecima drže cijene iako su im stanovi prazni. Znam neke koji su godinu dana imali prazan stan jer su čekali hrvatsko predsjedanje – kaže Kovačević.
Prema podacima europskog statističkog ureda Eurostat, cijene najma u Hrvatskoj porasle su nakon 2007. godine za trećinu, dok su se cijene nekretnina tijekom 2019. godine vratile na razine koje smo imali 2007. godine. Prosječna cijena četvornog metra stana na razini EU danas je za petinu veća nego što je bila 2007. godine, a nešto jače od petine rasle su i cijene najma.
Hrvatsko tržište nekretnina počelo se lagano oporavljati 2015. godine, a posljednje tri godine bilježi znatniji rast. Agencija Zagrebačke banke koja se bavi procjenom vrijednosti nekretnina Zane, navodi da je 2018. godine porezna uprava naplatila 44 posto više poreza na promet nekretnina nego 2017. godine iako je stopa poreza na promet bila niža.
Zane ističe da je 2018. godine u Hrvatskoj realizirano 37 posto više kupoprodaja nego 2017. godine, a četiri od deset svih kupoprodaja odnosilo se na Zagreb. U glavnom gradu zemlje prodaja stanova je udvostručena, a potražnja je takva da se većina stanova prodaje u ranoj fazi gradnje, neovisno o lokaciji i veličini zgrade. Gleda li se prosjek zemlje, još je dinamičnija prodaja kuća, kojih je 2018. godine prodano 53 posto više nego godinu dana prije.
Najam stanova je kod nas ipak jedna velika neistražena siva zona. U Zagrebu se danas za manji podstanarski stan traži i do 400 eura na mjesec, većima se cijena kreće od 500 do 800 eura. Podstanarski su stanovi poskupjeli dijelom i zbog toga što su se mnogi vlasnici stanova okrenuli turistima i iznajmljivanju na dan, posebno u užem centru grada, što je podstanare gurnulo na periferiju. Zane otkriva da se godišnje u Hrvatskoj završi oko 3700 do 3800 stambenih zgrada, dok je broj završenih stanova u 2018. godini premašio desetak tisuća.
Nekretninski bum prisutan je i u drugim dijelovima Europe i to više nego u Hrvatskoj, koja je od 2008. do 2015. godine prošla težak period čišćenja i ozbiljnih lomova. Potražnja je i dalje skromna u mnogim dijelovima unutrašnjosti, ali jača uz more i u Zagrebu. Na razini EU, predvodnica po rastu cijena nekretnina je Austrija, gdje su cijene stanova gotovo udvostručene, te Luksemburg i Švedska, gdje je četvorni metar stana danas 80 posto skuplji nego što je bio 2007.
Osim stabilnog gospodarskog rasta u tim su zemljama na skok cijena nekretnina utjecale i migracije te doseljavanje mladih ljudi iz svih dijelova svijeta. U Parizu za najam i režijske troškove namještenog novog stana od 60-ak kvadrata treba izdvojiti oko 2500 eura, Münchenu oko 1500 eura, Pragu i Varšavi oko 800, Vilniusu oko 700 eura Budimpešti oko 600 eura...
Prema Eurostatu, podstanarski su stanovi najviše poskupjeli u Litvi, gdje su cijene udvostručene, te Češkoj, gdje je najam skočio 80 posto. U Mađarskoj je također najam skočio 70 posto, Austriji oko 50 posto, dok je u Hrvatskoj cijena najma viša za trećinu.
Podstanari su profitirali jedino u Grčkoj, gdje je danas najam stanova jeftiniji za petinu, a pad cijena nekretnina u odnosu na stanje iz 2007. prisutan je još i u Cipru, Italiji, Španjolskoj, Irskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.
Rastu brže od inflacije
Razdoblje jeftinog novaca i niske inflacije skrenulo je dio kapitala prema nekretninama. Eurostat navodi da su nakon 2015. godini cijene nekretnina počele rasti brže od inflacije, a od 2016. godine cijene kuća porasle su najmanje 3% više od inflacije. U 2018. cijene nekretnina porasle su više od inflacije u 25 zemalja EU.
Najveća povećanja u odnosu na inflaciju zabilježena su u Mađarskoj (+10,9%), Portugalu (+8,8%) i Irskoj (+8,3%). U Hrvatskoj su cijene nekretnine bile 4,6 posto više od inflacije. Finska, Švedska i Italija jedine su imale sporiji rast cijena nekretnina od inflacije.
Hitno nam trebaju brzi vlakovi koji će povezati Varaždin, Bjelovar i Karlovac sa Zagrebom. Karlovac - Zagreb vlakom ne bi trebalo trajati više od pola sata, a onda ljudi možda i shvate koja je blagodat živjeti u malom gradiću. Da naravno tu su i Samobor i Zaprešić i Gorica... Sve obaviš u desetak minuta, nema problema s parkingom, a za bitnije stvari Zagreb pod nosom...