Usred agresivne potrage za topničkim dnevnicima, Vladini dužnosnici bili su spremni otići u Haag i u sudnici optužiti Gotovinu za krađu i skrivanje tih dokumenata, ali Amerikancima su priznali da se boje pogledati Gotovini u oči.
"Hrvatska vlada objasnit će sudskom vijeću da svi dokazi akcijskog tima upućuju na Gotovinu i njegove suradnike kao osobe odgovorne za krađu dokumenata", piše u bilješci o susretu američkog veleposlanika Foleyja s ministrom pravosuđa Šimonovićem 10. prosinca 2009. koju je prošli tjedan objavio WikiLeaks. Zatim slijedi znakovita Šimonovićeva bojazan: "Optužiti Gotovinu i njegov tim u sudnici vrlo je osjetljivo za Hrvatsku vladu, rekao je Šimonović, s obzirom na Gotovinin ugled nacionalnog heroja u hrvatskom narodu. Šimonovića čak brine i to kakav će biti fizički raspored u sudnici te hoće li Vladini stručnjaci imati Gotovinu u svome vidokrugu dok budu svjedočili". To se u haaškoj sudnici nikad nije dogodilo, ali Vlada premijerke Kosor očito je u jednom trenutku bila spremna "utopiti" Gotovinu, ali ne i gledati ga u oči dok to čini.
Poziv na žrtvovanje
Mjesec i pol prije tog razgovora s Foleyjem, Šimonović razgovara i s posebnim američkim veleposlanikom za ratne zločine Rappom. Šimonović tu otkriva da je Hrvatska tražila od Haaškog suda dopuštenje da hrvatski istražitelji izravno ispitaju Gotovinu u pritvoru. Šimonović "želi zaobići njegov braniteljski tim" i želi izravno "reći Gotovini da ti dokumenti ugrožavaju budućnost nacije te da bi on, ako je stvarni domoljub, trebao pronaći načina da ih preda".
Američka diplomatska izvješća poslana iz Zagreba 2009. potvrđuju ono što je javnost i tada znala – da je glavni haaški tužitelj Serge Brammertz toliko zapeo za pitanje topničkih dnevnika da je to moglo ugroziti otvaranje 23. poglavlja u pregovorima s EU. Ali izvješća otkrivaju i to da su upravo Amerikanci pomagali Hrvatskoj da provede istragu o topničkim dnevnicima i uvjeri skeptične zemlje EU – Britaniju i Nizozemsku – da Hrvatska surađuje.
"Predlažemo da se Amerika potrudi oko deblokiranja hrvatskih pregovora u 23. poglavlju", piše u jednom izvješću od 30. XI. 2009., gdje se dodaje: "Jedan je aspekt te strategije da se nagovori EU da u procjeni hrvatske suradnje razmotri više čimbenika, a ne samo mišljenje glavnog tužitelja. Drugi bi aspekt bio da se pritisne Brammertza kako bi pokazao veću spremnost da prihvati vjerodostojnu istragu Hrvata kao primjerenu suradnju".
Amerikanci su spremni uključiti svoju diplomaciju u lobiranje za Hrvatsku, ali od hrvatskih dužnosnika traže agresivnu istragu o topničkim dnevnicima. I Serge Brammertz pritišće Bajića da agresivno istražuje Gotovinin braniteljski tim, što pokazuje diplomatska bilješka iz prosinca 2008.: "Bajić kaže da ga je Brammertz pritiskao da pretraži ured i stan Marina Ivanovića". Zbog svih tih pritisaka policija i tužiteljstvo provode racije u prostorima koji pripadaju Gotovininim suradnicima.
Neprijateljsko ispitivanje
Davor Stier, savjetnik premijerke Kosor, 14. prosinca 2009. brifira američkog veleposlanika o pretresima koji su se dogodili pet dana prije toga. Pretresene su prostorije 11 osoba, a Stier kaže da su pretresi bili "agresivni" te da su osumnjičenici bili podvrgnuti "neprijateljskom ispitivanju". Policija je tražila nalog za pretres još jednog odvjetnika haaških osumnjičenika, ali sud je to odbio. Neslužbeno doznajemo da je riječ o Čedi Prodanoviću, nekadašnjem Ademijevu branitelju. Bajićeva izjava Amerikancima da ga je Brammertz pritiskao da istražuje Ivanovića važna je jer su godinama kasnije Bajić i Brammertz tvrdili da pritisaka nije bilo.
Josipovic, Simonovic , Kreirali , napisali proslijedili. Optiznice za Hrvatske Generale ovih izroda i sada su breme na nevinim plecima nasih generala !