Hrvatska nije ostala bez vlade kao susjedna Slovenija, ali politička kriza koja trese vodeću koalicijsku stranku pridonosi općoj nestabilnosti. U domaćim se ekonomskim i poslovnim krugovima sve češće može čuti da bi za zemlju bilo najbolje da se uključi Bruxelles, slično kao što je to učinio u Italiji, instaliranjem tehničke vlade. Druga bi opcija bio dolazak tzv. Trojke, zajedničkog tijela Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke, ali oni su se angažirali samo u državama koje su imale euro pa bi njihov bankrot bio prijetnja za eurozonu. Premali smo i nevažni za funkcioniranje europske obitelji da bi se nama bavili na taj način.
U Bruxellesu teku pripreme za stvaranje Europskog monetarnog fonda koji bi dugoročno trebao preuzeti ulogu koju sada u spašavanju zemalja u krizi ima Trojka, ali ta se nova institucija neće osnovati do kraja ove godine, a pitanje je hoće li i tada. Zanimljivo je da uz EU, koja radi na stvaranju Europskog monetarnog fonda, alternativu MMF-u grade i zemlje u razvoju, predvođene Kinom i Rusijom koje su mu već odredile i početni budžet – 100 milijardi eura.
Hrvatski plan pozitivan
Ekonomski stručnjaci koji se bave Hrvatskom u Europskoj komisiji odbacuju mogućnost da se u ovom trenutku uopće bave smišljanjem potencijalnih programa financijske pomoći za Hrvatsku.
– Ne, nikako. S Hrvatskom uopće nismo u fazi da razmatramo ulazak u bilo kakav program financijske pomoći – rekao nam je jedan izvor iz Komisije s kojim smo jučer razgovarali o mogućnosti da Hrvatska uskoro zatraži tzv. BoP (Balance of Payments), program koji EK ima spreman za zemlje izvan eurozone, a u kojemu su dosad bile Mađarska, Letonija i Rumunjska. Države mogu zatražiti da uđu u taj program nakon što se suoče s nemogućnošću zaduživanja na tržištu kapitala. Mađarska je, primjerice, u tom programu 2008. dobila 6,5 milijardi eura od EU, još 12,5 milijardi eura od MMF-a i milijardu eura od Svjetske banke. U Komisiji kažu da sada, nakon posljednjeg rebalansa hrvatskog proračuna, očekuju da će ocjena koju EK objavljuje 2. lipnja biti manje-više pozitivna, odnosno pokazat će da je Hrvatska na putu ispunjavanja ciljeva iz Procedure prekomjernog deficita (EDP).
– Deficit se popravlja i na putu je da dosegne cilj zadan u EDP-u – rekao je potpredsjednik EK-a Siim Kallas.
Oli Rehn u kampanji
U neslužbenim razgovorima diplomati EU odbacuju mogućnost da se u Hrvatskoj ponovi “talijanski scenarij” i da se na poticaj ili pod pritiskom EU imenuje tehnička vlada. Jedan europski diplomat kaže kako neće biti takvih pritiska iz EU jer Hrvatska nije u eurozoni niti je toliko snažna i važna europska ekonomija kao što je Italija, a i vrijeme je danas drukčije od vrhunca krize eurozone kad je spašavanje Italije zapravo bilo spašavanje eura kao valute, zbog čega je mogla biti opravdana uključenost ostalih europskih lidera u unutarnju talijansku politiku. Osim toga, ovaj saziv EK-a zapravo je završio mandat i sad radi kao tehnička vlada. Oli Rehn uopće više nije u Komisiji, nego u kampanji po Finskoj, a tek će se na jesen znati tko bi mogao biti novi europski povjerenik za ekonomiju.
Izvor iz EK-a rekao nam je jučer kako su u Bruxellesu “potpuno uvjereni u to da će se dobra suradnja nastaviti i s novim ministrom financija Borisom Lalovcem”.
– Upoznali smo ga i prije, on je potpuno predan nastavku započetih procesa, reformi i programa – rekao nam je taj sugovornik.
Ekonomija Milana je duplo veca nego kompletne Hrvatske. Hrvatska 58 milijardi dolara a Italija 2072 milijarde, sto je skoro 36 puta vise. Italija proizvodi sve (od igle do aviona) a Hrvatska zivi od turizma. Te dvije drzave se ne moguu niti usporedjivati.