– Ovo je katastrofa. Slobodno napišite da Katarine više nema – rekao je vlč. Vladimir Magić, gornjogradski župnik, nakon sisačkog potresa, kada se gotovo posve urušio strop u jednoj od najljepših zagrebačkih crkava. Zagrepčane je, dakako, najviše pogodila slika razrušene katedrale, čiji se jedan toranj odlomio i golemi kameni dijelovi padali su po njezinu krovu i Nadbiskupskom dvoru, koji je također teško stradao. Sanaciji štete u katedrali pristupilo se vrlo brzo, no tek se postupno dobio uvid u razmjere štete i snagu potresa, koji je doslovce "uvinuo" tornjeve katedrale te će ih u obnovi trebati ojačati posebnom čeličnom konstrukcijom koja će prolaziti kroz njihovu sredinu.
Franjevačka crkva na Kaptolu i samostan posve su uništeni i ondje je sada veliko gradilište. Ista slika je i u Palmotićevoj ulici, gdje se u polovini bazilike srušio strop svega koji sat prije početka misnih slavlja. Ondje je obnova opsežna i ne obuhvaća samo crkvu nego i zgrade koje isusovci koriste za urede i stanovanje, koje se moraju obnoviti od temelja.
Potres nije samo naštetio crkvama u središtu grada nego i onima u podsljemenskoj zoni, poput Gračana i Markuševca, ali i s druge strane Sljemena, dijelu koji također pripada Zagrebačkoj nadbiskupiji, poput crkava u Zagorju. Šteta od potresa je i u Hrvatskom nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici.
Potrajat će godinama
Obnova će trajati godinama, osobito kad je riječ o zagrebačkoj katedrali. No vjerski život nastavio se usprkos nedaćama pa se za bogoslužja koriste priručne dvorane ili montažni objekti uz crkve, poput bogoslužnog prostora bl. kardinala Alojzija Stepinca, koji je privremeno napravljen na prostoru Kaptola 28 i služi kao "privremena katedrala" dok traje opsežna obnova zagrebačke katedrale.
