Iza diplomatskog puškaranja između Poljske i Ukrajine tko je koga ubijao u vrijeme Drugoga svjetskog rata skrivaju se ozbiljniji ideološki i politički prijepori iz preddemokratskog doba koji s ratom na istoku Europe izbijaju ispod tepiha. Nešto od toga prepucavanja o posmrtnim ostacima fašizma i komunizma nije nepoznato ni u Hrvatskoj. Ratna problematika nije izgubila politički potencijal da truje odnose među državama na europskom istoku u kritičnom času i za njih i za cijeli kontinent. Iako se taj problem desetljećima komunističke idile nalazio tamo gdje mu nije mjesto, u bunkeru, za obnovu sukoba i nije vrijeme, računa li se da je Rusija vojskom upala u Ukrajinu i da prijeti ostatku Europe. Poljska bi u crnom scenariju mogla biti među prvima na udaru, pa učvršćuje svoje bunkere. Iz strateških razloga dvije susjedne države trebale bi privremeno, do boljeg vremena, zakopati stare ratne sjekire i razumjeti jedna drugu, čak i kad se ne slažu o tomu tko je ubijao za Hitlera, a tko za Staljina. Uz novu ofenzivu ruske vojske susjedi ne čuju dobro jedan drugoga dok vraćaju u optjecaj teme iz dubokog zamrzivača.
SUKOB NA ISTOKU EUROPE ISPOD TEPIHA
San s prstom na obaraču – dođe li do novoga velikog rata, crte neće biti jasne kao što su bile 1939.
Iza napetosti između Poljske i Ukrajine leže duboki povijesni i ideološki razlozi koji bi mogli dodatno zakomplicirati već krhke odnose u Europi, osobito u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu.
Otvori KEKS Pay
