Naslovnica Vijesti Hrvatska

Samo 16 posto osmaša voli školu, a 8,5 posto njih nezadovoljno je životom

Učenici smatraju da za gimnazijsko obrazovanje u usporedbi sa strukovnim obrazovanjem više vrijedi da je cijenjeno u društvu
08. siječnja 2019. u 12:48 3 komentara 263 prikaza
Učenici
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Tek 16,1 posto učenika 8. razreda i 35,4 posto učenika 5. razreda voli ići u školu. Pokazala je to treća istraživačka dionica projekta "Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene" (COBRAS) kojeg provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i 28 zagrebačkih osnovnih škola.

Učenici na natjecanju iz matematike Promjene Kakve će biti škole 2019. godine? Novi program za prve i pete razrede

U trećoj kvantitativnoj istraživačkoj dionici sudjelovalo je 1079 učenika petih razreda i 1024 učenika osmih razreda.

Ovo su rezultati istraživanja:

  • Učenici obje generacije pokazuju visoku razinu uvjerenosti u svoje sposobnosti vezane uz učenje i izvršavanje školskih obveza. Prolaskom kroz osnovnoškolsko obrazovanje razina se uvjerenosti smanjuje.
  • Učenici obje generacije u svim predmetima iskazuju visoku razinu vlastite kompetentnosti, pri čemu su u obje generacije najviše procjene za predmet tjelesna i zdravstvena kultura.
  • Učenici su obje generacije u prosjeku zadovoljni različitim aspektima života pri čemu su najzadovoljniji odnosima u obitelji. 79,2% učenika 5. razreda i 48,6% učenika 8. razreda je izrazito zadovoljno odnosima sa članovima obitelji. Učenici obje generacije najmanje su zadovoljni školskim uspjehom.
Blaženka Divjak Obrazovna reforma Na nove edukacije ide 36 tisuća profesora i nastavnika
  • 4,2% učenika 5. razreda i 8,5% učenika 8. razreda iskazuju opće nezadovoljstvo svojim životom. Izrazito je zadovoljno svojim životom 64,2% učenika 5. i 40,5% učenika 8. razreda.
  • Učeničke procjene elemenata školskog okruženja ukazuju na pozitivne procjene i kreću se između dobrog i vrlo dobrog. Učenici 5. razreda najvišu prosječnu ocjenu daju nastavnicima škole što je izrazito pozitivan nalaz istraživanja. Učenici 8. razreda najvišu procjenu daju učenicima svojeg razreda.
  • Učenici 8. razreda u najvećoj mjeri smatraju da gimnazijsko i strukovno obrazovanje u podjednakoj mjeri omogućuju stjecanje korisnih znanja i vještina, omogućuju život u inozemstvu te omogućuju kvalitetan život u budućnosti. I kod ovih tvrdnji prisutan je znatno veći broj odgovora u smjeru "vrijedi više" ili "znatno više" za gimnazijsko obrazovanje nego za strukovno obrazovanje.
prosvjed Kamuflaža neuspjeha Mladi ne odlaze, nego bježe. Ta revolucija nije demografsko, nego demokratsko pitanje
  • Učenici smatraju da za gimnazijsko obrazovanje u usporedbi sa strukovnim obrazovanjem više vrijedi da je cijenjeno u društvu, da omogućuje pronalazak dobrog posla, da omogućuje zauzimanje dobrog položaja u društvu te da omogućuje odabir različitih zanimanja. Posebno su uvjereni da gimnazijsko obrazovanje u većoj mjeri zahtijeva veliki trud učenika i dobro priprema za studiranje.
  • Karakteristika omogućuje brzo zapošljavanje je jedinstvena po tome što najveći dio učenika smatra da više vrijedi za strukovno obrazovanje nego za gimnazijsko.
  • Više od 60% učenika 8. razreda smatra da sljedeće karakteristike podjednako vrijede za osobe s i bez fakultetske diplome: ima mnogo prijatelja, ima sretnu obitelj, zabavlja se u životu, živi sretan i ispunjen život te zadovoljan/na je sa svojim životom.
SPORAZUM Ministar Pavić: 'Cjeloživotno obrazovanje biti će u fokusu hrvatskog predsjedanja EU-om 2020'
  • Na ishodima cijenjen/a je u društvu, ima posao koji voli, ima siguran i stabilan posao te dobro zarađuje dominiraju učenički odgovori u smjeru osoba s fakultetom.
  • Životni ishodi ima puno slobodnog vremena i živi u siromaštvu, po mišljenju većine učenika, vrijede više za osobe bez fakulteta nego za osobe s fakultetom.
Vrtovi Hrvatske
Vrtovi Hrvatske
100% domaće voće i povrće sad je svima dostupno!

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    da imaju obveze i da rade, da uče, ne bi bili nezadovoljni životom. da ih se objektivno ocjenjuje, drugačije bi razmišljali. ne bi ih bilo 85% odlikaša, a onda dobivaju slom živaca pred malu maturu, jer 'moraju puno naučiti'... zanimljivo ... prikaži još! da mali kinezi jesu zadovoljni školom, i imaju rezultate, roditelji im skoro svim plaćaju dopunsko učenje, da još bolje savladaju gradivo, dok kod nas roditelji traže da djeca imaju vremena za igrati se, a u školi bi kao učitelji ih trebali naučiti sve, i to za odličnu ocjenu. doma ne bi učili, jer se moraju igrati?! školarci da ne uče, jer se moraju igrati... pa kad će učiti? matematiku i fiziku se uči, kemiju, biologiju, isto. hrvatski također... koji predmet se ne uči?! ako ništ drugo, ako si zbilja odlikaš i sve ti ide, onda malo ponovi što se na satu radilo i imaš solidnu podlogu za dalje. školu voli mali broj djece iz jednog drugog razloga, o čemu se ne želi pisati. djecu treba stisnuti da uče, a roditelje kazniti za svaki napad na nastavnika zbog 'loše' ocjene. shvatite, djeca ne uče, i ne mogu imati petice, njihovo znanje je generalno jako jako porazno. znam da je vaše dijete izuzetno pametno, i moje je. :) ali da vaše, ili moje, dijete, zna za pet sve, to je smiješno. i mi smo neki završili škole, i fakultete, i magisterije, doktorate, i jako se jako smijemo zadnje vrijeme kad vidimo 'kolege' bez jednog dana radnog staža da imaju doktorat... ne vjerujete? da, moguće je, i to već i nije neki izuzetak...