Jasna Belošević-Matić, glavna ekonomistica Hrvatske gospodarske komore, analizira učinke posljednjih Vladinih poteza.
Kako komentirate smanjenje plaća 3 posto, odnosno koeficijenata?
Ovakav potez Vlade mogao se možda i očekivati s obzirom na to da je velika vjerojatnost da se neće ostvariti očekivani gospodarski rast na kojem su bile temeljene proračunske projekcije, kao i na činjenicu da je već iscrpljena mogućnost stabiliziranja javnih financija daljnjim povećanjem proračunskih prihoda. Naime, već je sada porezna presija velika, a uravnoteženje proračuna više temeljeno na povećanju prihodne strane nego na korekciji proračunskih rashoda. Sigurno je da će smanjenje mase plaća smanjiti raspoloživa sredstva za potrošnju i time smanjiti potražnju, što baš i nije poželjno u recesijskim uvjetima, ali je u svakom slučaju povoljnija alternativa od otpuštanja djelatnika koje bi u protivnom uslijedilo. Posebno jer smo po stopi zaposlenosti gotovo na samom dnu u Europi.
Dosad se govorilo da su plaće i mirovine zadnja linija obrane. Jesmo li došli u tu fazu da popuštaju sve brane?
Budući da ne uspijevamo uspostaviti gospodarski rast, da smo prezaduženi, da nam je snižen kreditni rejting i time sužene mogućnosti povoljnog financiranja proračunskog deficita, očito je da smo ekonomskom logikom prisiljeni na traženje rješenja na rashodnoj strani proračuna. Pritom su provedbom proračunske štednje posljednjih godina gotovo iscrpljene mogućnosti daljnjeg smanjivanja određenih troškova bez zadiranja i u važne proračunske stavke kao što su to sada plaće, a u drugom koraku eventualno i mirovine. Bez uspostavljanja gospodarskog rasta nemoguće je održati postojeću razinu državne potrošnje. Stoga sve napore treba usmjeriti na stimuliranje gospodarskog rasta, provedbu strukturnih reformi i racionalizaciju javnog sektora radi izgradnje efikasnije državne uprave.
Očekuje se da će Vlada rebalansom proračuna smanjiti rashode za približno dvije milijarde kuna, i to uglavnom na investicijama. Gdje rezovi manje bole, u potrošnji ili na investicijama?
U sadašnjim okolnostima, rezovi su bolni i u potrošnji i na investicijama. Rezultati rezova u potrošnji odmah su vidljivi i u načelu se nastoje izbjeći, posebno u vrijeme recesije. S druge strane, rezovi u investicijama primarno smanjuju potencijale budućeg rasta pa im nositelji ekonomske politike često pribjegavaju u kratkom roku, kako bi u tom trenutku što bezbolnije realizirali potrebne uštede.
Ministar financija kaže da će smanjiti projekciju rasta u ovoj godini na 0,7 posto. Kakva su vaša očekivanja?
Projekcija od 0,7 posto rasta nije neostvariva, ali je po našoj ocjeni nešto bliža optimističkoj nego srednjoj varijanti procjene.
>>Mrsić: Vlada će na plaćama uštedjeti između 800 i 900 mil. kn
Jedna vrlo dobra mjera za oporavak gospodarstva bi bila ukidanje HGK, organizacije iz koje dolazi ova gospođa. Time bismo hrvatskim privrednicima oslobodili stotine milijuna kuna i direktno povećali konkurentnost. Ovako imamo "stručne" analize Vidoševića & co.