Saborsko Povjerenstvo za fiskalnu politiku u objavljenim stajalištima smatra da prijedlog proračuna za 2015. godinu i planove za 2016. i 2017. godine donose niz rizika, da je proračun netransparentan te se nigdje ne navodi da li su prijedlozi usklađeni sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.
Ključni rizici proračuna su, kažu, otežane usporedbe zbog metodoloških promjena i promjena obuhvata proračuna, nepoznanice na strani prihoda zbog poreznih promjena i moguće neostvarivanje makroekonomskih projekcija zbog nedostatka investicija na koje se projekcija Vlade oslanja. Rizik su i rashodi zbog nedonošenja propisa koji bi osigurali provedbu planiranog iznosa za sljedeću godinu, ali i moguće zaustavljanje neplaćanja u zdravstvu zbog neprovedenih reformi. Značajan rizik su i prihodi od pomoći EU te podcjenjivanje rashoda u segmentima plaća, kamata, te izdataka vezanih uz programe EU.
Povjerenstvo smatra da je teško ostvariti značajno smanjivanje deficita proračuna konsolidirane središnje države u 2015. bez snažnih reformskih programa i strukturnih mjera. U 2015. godini planiran je deficit koji je za 3,9 milijardi kuna manji od deficita planiranog za 2014. (smanjenje sa 16,3 na 12,4 milijarde kuna). Povjerenstvo iz podataka prijedloga proračuna za 2015. može procijeniti da postoji rizik da fiskalno pravilo u 2015. bude prekršeno. Očekuje se da će nominalni BDP u 2015. porasti 1,9%, i to 0,5% zbog realnog rasta, a 1,4% zbog inflacije. Iako ove prognoze ne odstupaju toliko od prognoza drugih analitičara kao što je to bio slučaj prijašnjih godina, ipak i ova se prognoza, smatraju, čini optimističnom. Primjerice, Ekonomski institut Zagreb očekuje realni rast 0.2% i inflaciju 1,1%, što daje nominalni rast BDP-a od 1,3%. Europska komisija u svojim prognozama očekuje realni rast 0,2%, ali i deflator BDP-a od 0,6%, što daje nominalni rast BDP-a od 0.8%.
Povjerenstvo smatra da je prijedlog proračuna za 2015. i izvanproračunskih fondova netransparentan jer nije objavljen niti jedan dokument koji bi detaljno obrazložio posljedice metodoloških promjena i promjene obuhvata. Daljnja poteškoća je primjena fiskalnog pravila na razini opće države i prema ESA
metodologiji. Naime, prijedlog proračuna i planova izvanproračunskih korisnika dostupan je samo na razini središnje države, u znatno užem obuhvatu od onog koji primjenjuje ESA standard, te na gotovinskom načelu, za razliku od ESA metodologije koja primjenjuje obračunsko načelo. Nadalje, nije jasno koje će se fiskalno pravilo primjenjivati 2016. i 2017. godine. Naime, glavno fiskalno pravilo vezano je uz plan prilagodbe koji donosi Vlada, a vrlo je vjerojatno da će se tijekom 2015. taj plan doista i donijeti po prvi puta, pa bi u 2016. i 2017. godini ono trebalo biti primijenjeno. Ali kako plana trenutno nema, tako i nije moguće procijeniti usklađenost projekcija za 2016. i 2017. godine s planom.
Budući da Povjerenstvo za fiskalnu politiku smatra da je fiskalno pravilo u 2015. godini vezano uz rast rashoda, Ministarstvo financija je dužno, kažu, prije usvajanja plana proračuna u Hrvatskom saboru, objaviti vrlo detaljnu razradu “rashoda za provođenje programa EU bez nacionalnog sufinanciranja“, te ''rashoda zbog promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna“.
Povjerenstvo kaže da se za 2015. godinu primjenjuje privremeno fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti prema kojem međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a u tekućim cijenama. Pri tome rashodi općeg proračuna ne uključuju rashode za kamate, rashode za provođenje programa Europske unije bez nacionalnog sufinanciranja i godišnje promjene rashoda zbog promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna. Dalje se navodi da spomenuti plan prilagodbe odlukom određuje Vlada u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije, pri čemu međugodišnje smanjenje strukturnog salda mora iznositi najmanje 0,5% BDP-a.
No, vrlo je značajno, kažu, da Zakon navodi da se fiskalno pravilo ovoga Zakona primjenjuje nakon što Vlada odredi plan prilagodbe u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća EU. S obzirom da za Hrvatsku još uvijek ne postoji definiran srednjoročni proračunski cilj, niti je Vlada odredila plan prilagodbe prema njemu, proizlazi da se osnovno pravilo još uvijek ne može primjenjivati, već da je relevantno privremeno fiskalno pravilo. U obrazloženju Prijedloga Državnog proračuna koje je dostavila Vlada ne navodi se da li su prijedlog proračuna za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu usklađeni sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, što pokazuje opetovano nedopustivo ignoriranje važnosti ovog zakona i važnosti poštivanja pravila koja su u njemu zacrtana.
>>Sabor prihvatio rebalans proračuna. Šuker: Zna se zašto je ovo napravljeno
>>Milanovićev rezervni plan: Do većine glasova uz sedmoricu iz HDSSB-a
Upravo pratim Sabor i slušam kako je sam ministar Grčić svoj zakon nazvao "ćušpajzom"! Svaka čast ministru na iskrenosti!