Novi val dolazaka ruskih državljana u Srbiju ponovno stvara pritisak na tržište nekretnina, osobito u Beogradu i Novom Sadu. Agenti za nekretnine tvrde da je povećana potražnja već ostavila trag na cijenama te da su najamnine u samo dva mjeseca porasle oko 30 posto. Strahuju da bi ovo mogao biti tek početak jer se u idućem razdoblju očekuje nastavak dolazaka.
Srbija se sa sličnom situacijom suočila nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada su deseci tisuća Rusa stigli u zemlju, ponajprije u dva najveća grada. Njihov dolazak tada je snažno utjecao na tržište najma, ali i na lokalno gospodarstvo. Kako piše Nova ekonomija, pozivajući se, među ostalim, na neovisni ruski medij Meduza, znakovi novog vala odlazaka iz Rusije već su vidljivi i u Srbiji. Tijekom ljeta Rusijom su ponovno kružile glasine o mogućoj novoj mobilizaciji. Ruski predsjednik Vladimir Putin takve je tvrdnje odbacio kao besmislice, poručivši da trenutačno nema potrebe za novom mobilizacijom. Ipak, dio ruskih građana očito ne želi čekati daljnji razvoj događaja.
Andrej Stokić iz novosadske agencije za nekretnine Attico Group, koja radi s velikim brojem ruskih klijenata, kaže da je povećan priljev vidljiv već oko dva mjeseca. – Nema dovoljno stanova na tržištu u odnosu na potražnju ruskih državljana koji su došli u Srbiju – rekao je Stokić za Novu ekonomiju.
Očekuje da će se dolasci nastaviti, a navodi i da su letovi već unaprijed popunjeni. Povećana potražnja u međuvremenu se prelila na cijene. Prema njegovim riječima, najamnine su u samo dva mjeseca skočile za oko 30 posto. Stan koji se donedavno iznajmljivao za 1000 eura sada se može iznajmiti za oko 1300, dok je najamnina pojedinih stanova koji su koštali 400 eura narasla i do 600 eura mjesečno.
Povećanu potražnju primjećuju i u Beogradu. Nikola Čobić iz agencije CityExpert ipak ističe da se sadašnji ruski najmoprimci razlikuju od onih koji su u Srbiju stigli tijekom prvog velikog vala. Oprezniji su s novcem i nisu spremni prihvatiti bilo kakav stan bez obzira na njegovu cijenu. Situacija je 2022. bila bitno drukčija. Velik broj ljudi s relativno visokom kupovnom moći u kratkom se vremenu pojavio na tržištu s ograničenom ponudom, što je izazvalo snažan rast cijena.
Prvi veliki val počeo je nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., a dodatno ga je ubrzala djelomična mobilizacija koju je Putin proglasio u rujnu iste godine. Srbija je postala jedno od važnijih odredišta ruskih građana, između ostalog zbog jednostavnijeg ulaska, tradicionalno bliskih odnosa dviju država i činjenice da Beograd nije slijedio Europsku uniju u uvođenju sankcija Moskvi.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije pokazuju razmjere tog priljeva. Kako prenosi Nova ekonomija, tijekom 2022. u Srbiju se doselilo više od 19.000 ruskih državljana, a godinu poslije gotovo 23.000. Prije rata godišnje ih je pristizalo između 500 i 2000. Najviše su se naseljavali u Novom Sadu te u atraktivnijim dijelovima Beograda, poput Novog Beograda, Vračara, Zvezdare, Starog grada i Savskog venca. Upravo je koncentracija potražnje u dijelovima gradova s ionako ograničenom ponudom kvalitetnih stanova dodatno potaknula rast cijena.
Prema Čobićevim riječima, tijekom prvog vala najamnine su u pojedinim slučajevima porasle čak 200 posto. Cijene su počele padati tek krajem 2023. godine, ali se nikada nisu vratile na razine prije rata. Situacija se tijekom druge polovice 2024. i 2025. smirila, zbog čega su stanovi ponovno postali nešto dostupniji domaćim najmoprimcima. Novi val mogao bi ponovno preokrenuti taj trend.
Rusko doseljavanje pritom se nije odrazilo samo na nekretnine. Među ljudima koji su stigli nakon početka rata bilo je mnogo mladih i visokoobrazovanih ljudi, IT stručnjaka, freelancera, poduzetnika, kreativaca i zaposlenika međunarodnih kompanija. U Beogradu i Novom Sadu ubrzo su se pojavili ruski restorani, trgovine, kafići, barovi, kozmetički saloni i drugi mali biznisi, a posebno je vidljiv bio utjecaj tehnološkog sektora. Dio ruskih kompanija preselio je poslovanje i zaposlenike u Srbiju, dok su brojni ruski državljani ondje pokrenuli vlastite tvrtke.
Njihova relativno visoka kupovna moć jedan je od razloga zbog kojih je njihov utjecaj na tržište stanovanja bio toliko izražen. Dio doseljenika primao je plaće vezane uz međunarodno ili rusko tehnološko tržište pa je mogao prihvatiti najamnine koje su domaćim stanovnicima s lokalnim plaćama teško dostupne.
Ako se novi val nastavi, najveći pritisak ponovno bi mogli osjetiti podstanari u Beogradu i Novom Sadu. Oni koji žele konkurirati stranim najmoprimcima za kvalitetnije stanove na traženim lokacijama mogli bi biti prisiljeni izdvajati veći dio plaće za stanovanje, preseliti se u manje stanove ili smještaj potražiti dalje od gradskih središta.
Ekonomist Milojko Arsić, međutim, upozorava da problem visokih cijena stanovanja nije opravdano pripisivati isključivo ruskim državljanima. – Jedino racionalno dugoročno rješenje jest povećati ponudu stanova, odobriti veći broj dozvola za privatnu gradnju i da država gradi nova naselja u kojima bi stanovanje bilo dostupno pod povoljnijim uvjetima. To je nešto što je država propustila napraviti u posljednjih 15 godina – rekao je Arsić za Novu ekonomiju.
Kao primjer navodi beogradsko naselje Stepa Stepanović, u kojem je izgrađeno oko 4600 stanova, dok luksuzni projekti poput Beograda na vodi, smatra, ne rješavaju problem stanovanja građana s prosječnim i nižim primanjima. Na rast cijena nekretnina u Srbiji, osim dolaska stranaca, utječu i inflacija, rast troškova građevinskog materijala i rada, investicijska gradnja te državni programi koji povećavaju potražnju. Novi dolazak Rusa zato predstavlja dodatni pritisak na tržište na kojem je pristupačnih stanova već premalo.
S druge strane, njihov dolazak ima i pozitivne učinke na gospodarstvo jer povećava potrošnju, potražnju za različitim proizvodima i uslugama te promet u ugostiteljstvu, a njihov rad doprinosi gospodarskoj aktivnosti. Iskustvo nakon 2022. pokazalo je što se može dogoditi kada se u kratkom vremenu velik broj novih stanovnika pojavi na tržištu s ograničenom ponudom stanova. Ako sadašnji val doseljavanja dodatno ojača, Beograd i Novi Sad mogli bi se ponovno suočiti s rastom najamnina, a posljedice bi najviše mogli osjetiti domaći podstanari.
Otvori KEKS Pay
I? Pa jel stalno govorite da vas ne zanima što se u "komšiluku" događa