Rohatinski Lesaru: Proširite zahtjev i na deviznu štednju

Evo Lesaru JOPE prilke za skupljanje protpisa za refrendumdum

Patton Mogu ukinuti deviznu klauzulu, nitko ni ne kaže da ne mogu, samo ukidanje donosi dobre i loše strane. Dobrih, istina za dužnike, nema. A gdje je lova? Opširna tema, ukratko na različitim mjestima. Što se tiče ovog tvog primjera,a, novac taj period ostaje u banci i banka ga koristi za kratkoročne međubankarske kredite. Ti su obično i najskuplji.

Ukinuta je bila svojevremeno burza novca,ali su zato osnovali federalne rezerve pa po novom (od cca 1950-ih ) garancija za novac nije zlato kako je bilo pravilo prije. Ljudi čuvajte gače od dužničkog ropstva.

Mislim da politika griješi kad napada banke ili korporacije kao da su oni osobe s imenom i prezimenom. Neka banke i korporacije rade svoj posao, a ako migolje zakonu ili pak generiraju i koriste krize da bi pljačkali, onda treba izuzeti odgovorne ljude imenom i prezimenom te primijeniti prema njima odgovarajuće mjere ovisno o djelu. Primjerice, zarada u krizi neka povlači za sobom 90 % poreza na menadžerske isplate i kapitalnu dobit, a kršenje zakona neka povlači sa sobom robiju. Onda više neće ni mega-korporacije ni banke biti problem, ali ne treba udariti na njih kao organizacije, nego direkt na osobe koje ih vode i koje su odgovorne.....

BRAVO lesar,,BRAVO profesore Kuljiću!!!!!!!!

šukeru je valjda najjednostavnije i najbrže dignuti kredit kod stranih banaka u hrvatskoj, pa sada kada im je to od životne važnosti, to nikako i ničime ne žele upropastiti, a rohatinski ... neznam, ovo sve skupa postaje besmisleno, uostalom, kako je moguće da uz godišnju inflaciju ne dolazi istovremeno i do pada kune (zar nije inflacija uzajamna veza između povećanja cijena i pada vrijednosti novca) ... inflacija u zadnjih 10 godina je barem 100%, a kuna je sa 7.6 padala čak i do 7.0 ... TKO JE TU LUD?

ajmo voako .. banka da bi tebi posudila 74.000 kn mora posuditi 10.000 eura .. ako tečaj ode u bananu .. npr 9,2 . .onda ti banci vratiš 74.000 kn + kamatu .. a banka mora dati 92.000 kn da bi kupila eure i vratila eure onome od koga je posudila .. zato je ta klauzula .. nadam se da je sad sviam jasnije .. ako mislite da tečaj ne može otići na 9,2 .. hhe .. pa pogledajte što je Roki rekao .. da to napravi . .uništio je RH jednim potezom .. a da te kaluzule nema . .što bi priječilo HNB da devalvira kunu po realnom tečaju .. ništa .. ukratko . .nahrdali smo kako god okreneš. . banke će do dljanjega biti u povlaštenoj poziciji .. sve dok ne uđemo u EU . .a onda smo obrali bostan .. manje više ..

Kako banke stvaraju novac iz ničega? Kako je moguće da se nikada ne dogodi da dođete u banku i dobijete odgovor kako ne možete dobiti kredit jer trenutno nemaju dovoljno novaca. Da vam kažu kako moraju čekati da netko položii (oroči) novac kako bi mogli izdavati nove kredite. Iz teksta u nastavku vidjet ćete kako stvari zaista funkcioniraju i kako banka od vaše jedne kune može stvoriti novih 3, 5 ili 10 kuna. Naravno vrijedi i obrnuto: povlačnjem novca iz banke smanjujete mogućnost njegovog umnožavanja. Kako od jedne kune banka može \'\'stvoriti\'\' tri? Je li posrijedi neki čarobni štapić kojim banke kreiraju novac ili se ipak krije nešto drugo? Ovu su najveće tajne moći... Banke: Financijski sustav od svojih najranijih začetaka temelji se na principu ponude i potražnje, odnosno sučeljavanju viškova i manjkova financijskih sredstava. U davna vremena kad banke još nisu postojale i kada se novac, odnosno zlato čuvalo kod zlatara shvatilo se da zlatarima nije potrebno čuvati svu količinu zlata već da se dobar dio može posuditi onima kojima je trenutno potreban, a da se samo manji dio može zadržati za podmirenje tekućih obveza. Tako su sada osim naknada za pohranu zlata u svojim sefovima počeli zaračunavati i kamate na posuđene viškove. Upravo na ovom principu razvio se današnji moderan bankovni sustav. Poslovanje današnjih banaka temelji se na prikupljenim depozitima – znači viškovima novčanih sredstava stanovništva, poduzeća i drugih subjekata. Tako prikupljeni depoziti predstavljaju obvezu banke u njezinoj pasivi. Banka na tako primljene depozite jedan dio sredstava mora izdvojiti u obliku obvezne rezerve i rezerve likvidnosti (koju propisuje Hrvatska narodna banka) kako bi mogla izvršavati svoje obveze dok ostatak sredstava može plasirati u obliku kredita svojim klijentima ili u neke druge oblike investiranja. Znači vidimo da banka ustvari transferira vlastite obveze – primljene depozite (pasiva) u vlastita potraživanja – dane kredite (aktiva). Zabluda je da banke svoju profitabilnost temelje na razlici pasivnih (kamate na primljeni depozit) i aktivnih (kamata na dane kredite) kamatnih stopa pri tom misleći da banka na primljeni depozit od recimo 100 kuna odobrava kredit u istom ili manjem iznosu. To naravno nije ni približno točno a u nastavku ćemo vidjeti i zašto. Ako banka prikupi 100 kuna depozita i ako izdvoji 20 kuna za obveznu rezervu i 10 kuna za rezervu likvidnosti ostaje joj 70 kuna za kreditnu aktivnost i to je njezin trenutni kreditni potencijal. Ako pretpostavimo da će banka uspjeti plasirati svih 70 kuna u obliku kredita, jedan dio tako odobrenog plasmana vratit će se ili ostati u banci na računu (stopa zadržavanja sredstava u banci). Ako pretpostavimo da se od prvotno odobrenog kredita 30 kuna vrati u banku, tih 30 kuna predstavlja novi depozit i novu bazu za sljedeći kredit. Banka tako na osnovu jednog depozita multiplicira njegovu vrijednost i vrši kreditnu ekspanziju. Ne zaboravimo da je ovo bio primjer modela jedne banke (banka A) gdje je bila pretpostavka da će 30 kuna ostati i/ili vratiti se u banku. To znači da ostalih 40 kuna može doći kao depozit u drugu banku (banku B) – ta druga banka opet izdvaja sredstva za obveznu rezervu i rezervu likvidnosti i ostatak plasira u obliku kredita i tako se lanac nastavlja. Na taj način dolazimo do tzv. makromultiplikacije odnosno ekspanzije kredita na razini svih banaka gdje banke na osnovu prvotnih 100 kuna depozita mogu odobriti mnogo veći iznos kredita i naravno na ukupni iznos zaračunati aktivnu kamatnu stopu. Zbog toga kažemo da banke kreiraju depozitni novac (novac na računima) dok centralna banka primarnom emisijom kreira primarni odnosno efektivni novac (novčanice i kovanice). Kreditna aktivnost na osnovu koje se stvara depozitni novac predstavlja ustvari sekundarnu emisiju novca. Važno je naglasiti da na proces multiplikacije utječe i razvijenost bezgotovinskog platnog prometa. Što je bezgotovinski platni promet razvijeniji, odnosno što je manje efektivnog novca u optjecaju baza za kreditnu aktivnost će biti veća. HNB kao regulator monetarne politike posebnu pažnju pridaje tome da se ovaj proces multiplikacije previše ne razuzda pa raznim restriktivnim mjerama utječe na proces multiplikacije depozita. Tu su osobito bitne već spomenute: stopa obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Što su ove stope manje kreditna ekspanzija će biti veća i obrnuto. Naravno, tu dolazi do suprotnih mišljenja između poslovnih banaka koje nastoje što više povećati svoj kreditni potencijal a tako i svoju profitabilnost, i centralne banke koja nastoji ograničiti kreditnu ekspanziju i izbjeći moguće potrese u gospodarstvu. Nekada davno papirnati novac je bio samo zamjena za stvarno zlato no ubrzo su shvatili da im je potrebno više novaca nego što imaju zlata i onda su jednostavno počeli izdavati više novaca. Sve je u redu ukoliko se nikada ne dogodi da svi žele svoj novac istovremeno. Čak i danas vrlo je malo stvarnog novca (efektivnog) u obliku novčanica i kovanica. Većina postoji samo u računalu (poslovnim knjigama) Ako pogledate prvi link u članku onda vam mora biti jasno kako Hrvatska preko banaka ne posjeduje nikakvu moć, jer je prodala svoje banke. Znači nema potencijal kreirati svoj novac. Sav novac koji se ulaže i deponira u banke Hrvat ulaže u inozemstvo. Postavlja se pitanje zašto su banke u tako kratkom roku prodane, što podsjeća na samoubilački čin.

Eric Cantona nekadasnji reprezentativac Francuske apelira na celu svetsku javnost za nesto sasvim jednostavno i to bas danas na danasnji dan: Da podignemo sav novac koji imamo sa konta Sta bi bilo kada bi milioni ljudi to ucinilo ?????? Netrebatreba niti jedan metak da se ispali i revolucija ce svetom zapoceti...... steta je samo da ja prvi nemam sta da podignem ..jer nemam konta a jos manje para na njemu

U zadnjih 5 godina bio sam vrlo kritičan prema Guvernerovoj monetranoj politici...ali dragi moji prijatelji nemojmo od čovjeka tražiti nešto za što nije odgovoran i ono što nemože ispuniti... I nije istina da banka kreira kredit iz ničega...uvijek se radii o suodgovornosti...

Ne razumijem se mnogo u financije, no smetaju me tri stvari: 1. Zašto g. Rohatinski nije ništa spomenuo o zakonskoj osnovi devizne klauzule. Smatra li on daje to nebitno, jer se u Hrvatskoj ionako nitko «ne drži zakona kao pijan plota». 2. Zbog čega g. Lesar traži od g. Rohatinskog da ukine nešto što se ne temelji na zakonu, pa je, dakle, ilegalno? Zašto on ne zatraži od Ustavnog suda da proglasi praksu valutne klauzule nezakonitom. Ako netko misli da je Ustavni sud ovdje nemoćan, jer nikada nije donesen pojedinačni akt kojim su valutnom klauzulom povrijeđena temeljna ljudska prava, neka se sjeti slučaja Šečić protiv Hrvatske na Europskom sudu za ljudska prava, gdje je taj sud, koristeći ustavnu odredbu da je Europska konvencija o ljudskim pravima iznad hrvatskih zakona, donio presudu u korist g. Šečića, iako takvog pojedinačnog akta nije bilo! 3. Konačno, ako je g. Rohatinski svjestan da je valutna kluzula nezakonita, zašto ne preporuči Vladi, odnosno Saboru donošenje zakona o valutnoj klauzuli?

Mene brine moj Topli obrok To je „kuhinja“ koju GAZDE uvode kako bi mogle da „peru“ pare, odnosno kako bi mogli namirnice za svoju kuću da kupuju preko firme i kako bi odbijanjem tog toplog obroka mogli da radnicima zamažuu oči i isplaćuju im platu ispod zakonskog Minimalnog ličnog dohotka. Primer iz „lav“-ovske fabrike nameštaja: radnici dobijaju kuvano jelo za doručak sa obaveznim mesom – dva, tri zalogaja po tanjiru ili pljeskavica kroz koju možeš da čitas ili paprikaš sa iskickanom kožicom od pileta..., ali se na konto kuhinje obavezno kupuje i buter, Plazma keks,prašak za pecivo, pogačice, deterdžent za veš i omekšivač (navodno za peškire u WC-u) ali svakog meseca, šampon, piće i gomila sokova za reprezentaciju, ili - gazdarica proda svojoj fabrici tele ili jagnje odgajeno na farmi koja je u okviru firme normalno po „ugovorenoj“ ceni. A „pranje“ para za platu? E, pa to ide ovako: - radnička netto plata (za isplatu) = 13.000,00 - topli obrok (svakog meseca različit iznos, po potrebi)= 2.595,80 ------------------------------------------------------------------- = 15.595,80 - netto minimalna zarada = 15.312,00 Ohooo plata čak veća od „minimalca“. Inače GAZDA sve, SVE radi po zakonu.

gosp. Rohatinski je prvoklasni stručnjak, i da nije bilo njega i mene, sve bi već odavno propalo ... ja sam svoje miljarde spasio, a sada je red na njemu da spasi i vašu siću ... mislim da vam pored Jadranke vrijeme brzo istiće ... vaš Ivo

Pa taj lesar je engleski plaćenik da razruje Hrvatsku. To je uhodana engelska taktika da kupuju domaće izdajice za siću. A taj je čak svojoj stranki dao englesko ime. A stranka ima 3 člama, on, njegov (engleski) kum, i onaj srpski ker. A simpatizira ga cijela titova ološ.

ovdje se radi o jednom idiotu lesar, i jednom kriminalcu koji je za ovu državu veči štetočina nego milošević i izetbegović zajedno,lesaru bi trebalo objasniti,njemu i njegovim idiotima stoci sitnog zuba da je rohatinski u pravu,nemože se ukinuti devizna klauzula a ostaviti devizna štednja,to je i najglupljem od svih jasno,al isto tako ovog kriminalca rohu treba razgolititi i njegovu politiku dovesti pred lice pravde,ovakvim tečajem pogoduje uvozu,osimorašuje proizvođače,mi nismo sposobni propvoditi reforme koje su potrebne stoga moramo mijenjati tečajnu politiku,tko razumio tko ne,ponavljam nismo sposobni ukinuti 600 općina njihova viječa,nismo sposbni napraviti reviziju i kazniti muljatore koji su se uhljebili na račun pravih branitelja,nismo sposobni napraviti reviziju partizanskih mirovina,nismo sposobni trošak smještaja srba prebaciti na međunarodnu zajednicu nego su nas srbi samo za smješđotaj koštali ove godine tri milijarde kuna,a ova priča da su banke napale tečaj,malo morgen,zqašto nismo sposbni,jer nam medijima upravljaju neprijatelji države,sosrosevci,vlasnici nove tv,tko razumio tko ne,jer nam medijima haraju idioti kao onaj srbin stanković ili usrani čiril,pa birači misle da je za vođenje države bitno znanje sviranja klavira,

Najgluplji su mi ovi koji misle da bi devalvacijom kune pomogli izvoz.Izvoz čega?Prvo moraš imati kvalitetan proizvod, pa tek onda razmišljati o izvoz.Švicarski franak je jači nego ikada pa Švicarci opet imaju ove godine veći izvoz za 2-3 posto.Kvalitet ima cijenu.Pitam vas što bi ponio jedan Hrvat u svijet da proda. ŠTO.

@marko53 ... jaka kuna je uništila i poljoprivredu i stočarstvo, jer se ništa više ne isplati proizvoditi, kada je sve jeftinije iz uvoza, a to nema veze sa izvozom

marko53 Sam Guverner je izjavio da smo trebali napraviti izvozno orjentiranu privredu...i to bi danas bilo bitno komotnija situacija, nego što je sada...Sama \"unutarnja devalvacija\" koju ćemo morati provoditi znači \"smanjivanje države\" i ostale stvari koje traju li ga traju...Štoo se proizvoda tiće trgovci kažu: \"Svaka roba ima kupca\"...a za proizvode i tržišta na kojima ih mi možemo ponuditi, presudno je da budu jeftini (uz časne izuzetke)...

Znam da mnogi brkaju dva pojma, jeftino i povoljno.Jeftinu robu lošeg kvaliteta dobijamo iz kine i co.Naši proizvodi moraju imati kvalitet i biti povoljni.Ako Švicarci s mjesečnim dohodkom od 6000 CHF mogu proizvoditi povoljno onda mogu i Hrvati s prosječnim dohotkom od 1100CHF.Primjer Švicarci izvoze salatu u Mađarsku.Oni mogu mi ne možemo. Tu se radi o trudu .Bez znoja nema zarade. Hrvati to ne shvaćaju.

marko53 Tržišta koja sam imao na umu su tkz \"siromašna tržišta\", a ne zemlje EU, UK, USA... u kojima nije presudan omjer cijene i kvalitete, nego sama cijena...Za mene osobno su Kraševe čokolade ili PIK-ove šunke u ovitku ili Vindijinoo svježe mlijeko i dr. daleko kvalitetnije nego uvozne...da ne govorim o domaćoj, salati, rajčici, mandarinama i sl. ali su, da bi uspjeli na tim \"bogatim tržištima\", potrebna ogromna ulaganja u marketing...