U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održala se sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, a tema je bila rast cijena i troškova u nadolazećem razdoblju.
Na sjednici su bili predstavnici sindikata i Vlade.
- Zaključili smo da problem nije moguće riješiti uplitom Vlade u cijene. Drugi zaključak je da valja zaštitit one subjekte čije cijene nisu elastične i nisu u stanju prebaciti ih na stanovništvo. Jedno od rješenja je dizanje minimalne plaće, zatim dizanje doplatka za rast cijene energenata i treće je porezna intervencija Vlade. Današnja sjednica imala je funkciju da čuje i socijalne partnere treba vidjeti u kojem će intenzitetu neki segmenti rasta cijena će se razvijati. Najvažniji zaključak je da se pravilno ocijeni i odmjeri težina problema. Psihologija je pola ekonomije. Jedna psihoza da će cijene rasti mogu biti ogroman generator i poticatelj rasta cijena. Ako odete na tržnicu pa vidite cijene kestena. Kila je oko 50 kuna, a prije je bila 20 do 25 kuna. Odite na Sljeme imate kestena koliko god hoćete. Važno je pravilno odmjeriti i prepoznati težinu problema. Problem nije te dimenzije kao što je moglo biti obrnuto. Situacija nije dramatična, teška je, ako se stvari budu razvijale, intervenirat će se - rekao je predsjednik GSV-a Vilim Ribić.
Nas sjednici je bio i Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
- Stav je Hrvatske udruge poslodavaca da je porast cijene energenata i sirovina globalna kriza, poduzetnici će tražiti načina da ostanu konkurentni. Neće doći do promjena cijena gdje imamo globalnu utakmicu i gdje ne smijemo dizati cijene, no kod dijela usluga i proizvoda imat ćemo manju inflaciju. Apeliramo na vladu da se ovi problemi pokušaju riješiti nizom dugoročnih i kratkoročnih mjera. Treba se porast prihoda od PDV-a vratiti kroz smanjenje trošarina, da se potiču energetske investicije i da se maksimalno iskoriste europski fondovi te da se što više ulaže u održive izvore energije te da ostvarimo europski zeleni plan. Apel je da se što više sredstava preusmjeri u energetske projekte - rekao je Furjan.
- Svi socijalni partneri su prepoznali problematiku koja je vrlo aktualna. Perspektiva zahtjeva jako koordiniran pristup. Proteklih nekoliko dana veći naglasak je stavljen na problematiku energenata, ali radili smo analizu kretanja cijena i pozadinu traženja koji su glavni uzroci kretanja inflacije i cijena na globalnoj razini. Najvećim dijelom inflacija je na strani ponude. Više je nego očigledno kako su krenuli određeni signali iz područja građevinarstva i prehrambene industrije, u opskrbnim lancima je poprilična nestašica. Značajan je porast transportnih troškova proteklih nekoliko mjeseci. Nije Vlada niti sada niti je prije bila nesvjesna situacije, proteklih više od deset godina došlo je do značajnog pada referentnih kamatnih stopa. Cijena nafte trenutačno nije povijesno najviša cijena, lani je cijena nafte bila ispod 30 dolara, sad je oko 80 - kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Upitan je i o potezima Vlade za zaustavljanje rasta cijena energenata.
- Što se tiče dizela i benzina, nije prvi puta da je cijena dizela nešto malo viša od benzina. Nije raritet, nije prvi puta. Na cijenu maloprodaje utječe cijena na globalnim tržištima, trošarina iz koje se plaća i jedan dio ide u proračun za opće proračunske potrebe, ali i dio koji se namjenski odvaja za ceste, autoceste i hrvatske željeznice i infrastrukturu. U cijeni je i marža distributera i na kraju PDV. Imamo višu trošarinu u odnosu na benzin nego na dizel.
Ministar rada i socijalne skrbi Josip Aladrović upitan je koliko je građana u riziku siromaštva.
- U riziku od siromaštva je oko 18, 4 posto stanovništva, tu smo u nižem dijelu država članica Europske unije. Zbog toga čitav niz zakona iz domene socijalne skrbi mijenjamo. Jedna od mjera je i podizanje minimalne plaće, činimo sve što možemo da broj građana koji su u riziku od siromaštva smanjimo i da uđemo u gornju skupinu država članica EU. Na one koji imaju niži dohodak, na njih više utječu promjene cijena, mi smo kao Vlada intenzivno podizali iznose minimalnih plaća. Logično je da idemo i na podizanje minimalne plaće, do 31. 10. Vlada mora donijeti tu odluku, to ćemo iskomunicirati u idućih 10-ak dana. Odredili smo do kraja mandata postići visinu minimalne plaće od 4250 kuna neto, to ćemo sigurno dostići - rekao je Aladrović.
Ribiću, KOLIKA TI JE PLAĆA???????