Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav službeno je postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi

Unutar rezervata biosfere nalazi se i mreža od 13 zaštićenih područja koja naglašavaju ekološku važnost rijeka, kaže Ana Kuzmanić
21. rujna 2021. u 06:20 0 komentara 558 prikaza
Zimska luka u Osijeku
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Hrvatska je postala dio nečeg jedinstvenog u svijetu. Jedna je od pet država kojima se prostire novoproglašeni rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav, jedini koji se proteže preko teritorija čak pet država.

– Hrvatska, kao jedna od pet zemalja koja je sudjelovala u procesu nominacije ovog područja i zemlja u kojoj se nalazi više od 40 posto rezervata biosfere, ima odgovornost zalagati se za uspješnu provedbu svih elemenata rezervata biosfere u potpunosti. To znači da je dužnost donositelja odluka ulagati u ovo područje, od zaštite prirode s naglaskom na njenu obnovu, poticati znanstvena istraživanja i edukaciju, do ulaganja u održive gospodarske prakse. Dodatno, proglašenje od strane UNESCO-a otvara vrata za nove projekte i vidljivost – kaže nam Ana Kuzmanić iz WWF Adria.

Ušće Mure u Dravu | Autor : Damir Spehar/PIXSELL Foto: Damir Spehar/PIXSELL 28.05.2020., Legrad - Opcina Legrad ima i skriveni turisticki adut ali jos uvijek nedovoljno neiskoristen. Rijec je o idilicnoj lokaciji, utoku (uscu) Mure u Dravu. Photo: Damir Spehar/PIXSELL

Donosi li, pitamo je, proglašenje rezervata neke nove mjere zaštite, odnosno pravila ponašanja, hoće li biti promjena u poljoprivredi i gradnji?

– Rezervat biosfere kao kategorija zaštite ne donosi neke nove mjere, ali važno je naglasiti da se unutar rezervata biosfere nalazi i mreža od 13 zaštićenih područja koji naglašavaju ekološku važnost rijeka, a uključuje i svjetski poznati Park prirode Kopački rit, Regionalni park Mura – Drava u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje u Srbiji te Nacionalni park Dunav – Drava u Mađarskoj, kao i područje Nature 2000 u Sloveniji i Austriji. Riječ je o područjima s određenom kategorijom zaštite u kojima je u skladu s tim pravilima i zakonima dopuštena ili nedopuštena pojedina aktivnost poput, na primjer, gradnje. Ono što zagovaramo jest da se na području rezervata biosfere provode rješenja temeljena na prirodi, da se dokinu štetne prakse od kojih na kraju korist nemaju ni ljudi ni priroda – ističe.

Prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav prolazi Austrijom, Slovenijom, Mađarskom, Hrvatskom i Srbijom, a proglašen je na 33. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO-ova programa Čovjek i biosfera u Abuji u Nigeriji. Od 931.820 hektara rezervata biosfere 42 posto nalazi se u Hrvatskoj.

Ribnjaci | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 21.11.2017., Garesnica- Pripreme za proizvodnju kavijara od jesetre koju uzgajaju Ribnjacarstvu Poljana d.d. kraj Garesnice. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Rijetka poplavna staništa

– Njegova prekogranična dimenzija temelj je za suradnju i snažan potencijal za buduće projekte koji doprinose prirodi, otpornosti na klimatske promjene, održivom turizmu i očuvanju tradicijske baštine – rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. Začeci su bili 2012. godine kad je proglašen hrvatsko-mađarski prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav, a nakon toga se rezervat širio. Tako danas obuhvaća područja Donja dolina Mure u Austriji, Rijeka Mura u Sloveniji, Bačko Podunavlje u Srbiji i Mura – Drava – Dunav u Mađarskoj i Hrvatskoj.

U Ministarstvu ističu da je riječ o iznimno značajnom ekosustavu s vlažnim staništima poput poplavnih šuma, vlažnih travnjaka, sprudova, obala, napuštenih korita i meandara rijeka sa 75 tipova staništa te brojne rijetke i ugrožene vrste flore i faune. Poplavna područja rijeka Mure, Drave i Dunava, omeđena nasipima, bogata su šumama vrbe i topole, staništima šljunčanih obala i sprudova, pješčanih sprudova i strmih obala. U području regionalnog parka i parka prirode dopuštene su gospodarske djelatnosti koje ne narušavaju okoliš, a nude mogućnost za razvoj seoskog turizma i rekreacije u prirodi te ekološke poljoprivrede. To je velik gospodarski potencijal za svih šest županija kojima se proteže rezervat – Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku, Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. Organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature), Euronatur i partneri surađivali su na proglašenju UNESCO-ova prekograničnog rezervata biosfere. U ožujku 2011. u mađarskom gradu Gödöllő ministri Austrije, Hrvatske, Mađarske, Srbije i Slovenije potpisali su zajedničku deklaraciju za osnivanje rezervata. Proglašenje rezervata, ističu u WWF Adriji, povijesni je potez u vrijeme kad se svijet suočava s klimatskom krizom i degradacijom prirode. Rezervat na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka tako je i službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi, koje je zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, poznat i kao “Europska Amazona”. Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30 posto kopna EU. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava – ističe Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije.

Ribnjaci | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 21.11.2017., Garesnica- Pripreme za proizvodnju kavijara od jesetre koju uzgajaju Ribnjacarstvu Poljana d.d. kraj Garesnice. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Rijetka staništa poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica dom su najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te ribe kečige. Bregunica (Riparia riparia) vrsta je lastavice koja se gnijezdi u kolonijama na pješčanim obalama rijeka i šljunčara. Mužjak i ženka izmjenjuju se u iskopu i do metar duboke duplje u pijesku. Na kraju urede “sobicu” obloženu perjem i grančicama u koju ženka polaže jaja. Zbog regulacije vodotokova prijeti joj gubitak staništa, no ima lijepih priča, poput one u Međimurju, gdje su čišćenjem obala omogućili bregunicama kopanje na stotine novih duplji. Sačuvati valja i kečigu, najmanju vrstu jesetre koja može narasti i do 125 centimetara, no one iz dunavske populacije su manje, od 35 do 60 centimetara. Uz pretjerani ulov, ugrožava ih i izgradnja brana na rijekama koje otežavaju migraciju.

– Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke nam omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja, napominju u WWF Adriji.

Europska unija je kroz svoje programe podrške za to područje sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura. U svijetu je trenutačno 714 rezervata biosfere u više od 129 zemalja.

– Riječ je o odluci koja zbilja prelazi nacionalne okvire i politike te nas ujedinjuje i obvezuje na dugoročnu brigu i zaštitu ovog područja. Vjerujem da će ovaj međunarodno priznati oblik zaštite pridonijeti još boljoj zaštiti ovog iznimno vrijednog i osjetljivog područja uz rijeke Muru, Dravu i Dunav, kao i njegovom održivom korištenju, ali i osigurati izdašnije prikupljanje sredstava iz različitih izvora za nove projekte i aktivnosti iz područja zašite okoliša i održivosti – rekao je varaždinski župan Anđelko Stričak.

A što dalje?

Novi model upravljanja

– Prvi korak nakon proglašenja je uspostava upravljačkog tijela, u kojem će ravnopravan status imati predstavnici svih pet zemalja. Očekujemo da će se u tome uključiti i drugi dionici koji su sudjelovali u pripremi nominacijskog obrasca, poput organizacija civilnog društva, javnih ustanova za zaštitu prirode, drugih institucija... Nadamo se da će se suradnja koja se gradila posljednjih 20 godina uspješno nastaviti i da će se pronaći jedinstven model upravljanja koji potiče inovaciju, ulaganja i zaštitu prirode kroz njenu obnovu – kaže nam A. Kuzmanić. Pojačat će se i suradnja s gospodarstvenicima, obrtnicima koji se posvećuju starinskim zanatima, dizajnerima koji inspiraciju crpe u prirodi i poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom.

– Smatramo da su upravo oni pokretači lokalnog razvoja te da mogu biti primjer velikim igračima kako postići sinergiju održivog razvoja i zaštite prirode – zaključuje Kuzmanić.

JESTE LI IH VIDJELI? Medvjedi su doselili na Žumberak, a stalno plivaju i na jedan hrvatski otok ČORKOVA UVALA Rijetki znaju da Hrvatska ima pravu prašumu, no mi smo je posjetili: 'Tu nema ljudskih otisaka' turizam KAMO OTIĆI NA IZLET Ušće Mure u Dravu: Divljina nedaleko od centra mjesta do koje se može prošetati
Daria Lorenzi Flatz - Raiffeisen Future Boost
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Poznata glumica iskreno o financijama: 'Nikad nisam uspjela uštedjeti, ali zato me veseli nešto drugo'
Plitvička jezera
DOBRO DOŠLI!
Vikend putovanja i obilasci Hrvatske ne prestaju dolaskom jesni i hladnijeg vremena
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.