Rezanje plaća sada ili rušenje kune sutra. Trećeg nema

Prodigy, ribokradico jedna bedna!!! Na vasih 20 km obale nestanu niti 10% vasih oceva iz BiH i Srbije a kamoli vi \"slovenci\" !!! Od danas u mome apartmanu vazi jedan cjenik za ljude a drugi za zlovence sa prezimenima naa \"ic\"!! Smrade jedan...Dodji malko u Turopolje na kavicu...

omerto klap klap klap, kao i obićno pogađaš u sridu

Burger istina, vlast je loša. fiskalna i monetarna

Nulta stopa poreza samo za nova radna mjesta ali u PROIZVODNJI

ok, ribnlk, - SDP je najbolji!!

ribnlk . tebi nisu svi sarafi na mjesto pod hitno potrazi nekog profesionalnog PSIHIJATRA

+ - 13.11.2010. u 23:23h Kir_VeIiki je napisao/la: U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samogg vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanje

13.11.2010. u 23:39h xxx41 je napisao/la: 13.11.2010. u 23:36h Etiketa73 je napisao/la: A TO ISTO VAZI I ZA \'\' XXX41\'\' i \'\' ribnlk \'\' nije vam lako jadnima buljiti u 4 zida !!! . . . A sto ti ondada tu radis? E jesi budala. 0 + - 13.11.2010. u 23:38h c@n@jisr@M je napisao/la: Cinjenica je da SVIJETSKA privreda propada brze nego li ona iz 1929. Zadnjih 6 mjeseci pogotovo,a socijalne posljedice uvijek zaostaju za otprilike 12 mjeseci. A sve je to uzrokovano monetarnom politikom FED-a i povlacenjem 30-40 posto NOVOG novca iz opticaja.Sjetimo se Allana Greenspana,Timothy Geithner-a, Larry Summers, Paul Volcker, Peter Orszag,Robert Rubin-a Ben Shalom Barnankija....sve cionist do cionista .... Kako to da tu nema niti jednog Cherokee,Apache ili Cheyenne Indijanca....ha,ha,ha ...samo pitam!!! A postoji li izlaz?... google-Unusual banking system. (Video) Endgame: Blueprint for Global Enslavement - movie 0 + - 13.11.2010. u 23:38h xxx41 je napisao/la: 13.11.2010. u 23:34h Etiketa73 je napisao/la: 13.11.2010. u 23:29h Kir_VeIiki je napisao/la: ____________________________________ ______________________________________ Subota a ti sam doma usamljen i sam . . . Etiketa....... odnosno Divine....... a zasto ovako ne kazes izrodu KAMOCEMO koji se danas predstavlja kao ribnlk? Zar ti on ne gadi ovaj forum? Ili ti odgovara pisanje kamocemo? Nebi cudilo znajuci da kuje svoje bozanstvo Tita do zvijezda. 1 + - 13.11.2010. u 23:36h Etiketa73 je napisao/la: A TO ISTO VAZI I ZA \'\' XXX41\'\' i \'\' ribnlk \'\' nije vam lako jadnima buljiti u 4 zida !!! 0 + - 13.11.2010. u 23:36h Kir_VeIiki je napisao/la: 13.11.2010. u 23:28h Etiketa73 je napisao/la: + - 13.11.2010. u 23:23h Kir_VeIiki je napisao/la: U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”. Novi udar na standard A iz samog vrha Vlade upozoreni smo kako se sljedeće godine može očekivati novi udar na standard jer je jasno da se nakon 1. siječnja mora dogoditi novo, znatno poskupljenje plina. Iako je s dvoznamenkastim postocima poskupljenja još teško licitirati, činjenica je da će sigurno porasti troškovi života pa se odgovorni u Vladi pitaju kamo bi dovelo drastično rezanje proračunskih rashoda. Ponavljaju kako znatnih ušteda bez rezanja plaća i mirovina ne može biti. Naime, u 2011. moći ćemo računati na prihode na razini 2007. i rashode iz 2010. U istom razdoblju, primjerice, samo proračunski trošak za mirovine narastao je 6 milijardi kuna. U 2011. godini minus za mirovine u proračunu dosegnut će 16 milijardi kuna. U takvoj situaciji ukupno na naknade i mirovine odlazi 68 milijardi kuna, na plaće dodatne 22 milijarde, a ako se tomu pribroje kamate, u proračunu je blokirano stotinjak milijardi kuna. Dodaju li se tomu razne subvencije, jasno je zašto se u rezanju rashoda ozbiljne uštede mogu realizirati samo smanjenjem plaća i rezanjem mirovina. – No, uza sve te javne preporuke, je li se netko upitao što bismo napravili rezanjem mirovina od deset posto i istim rezanjem državnih plaća? Na plaćama bismo uštedjeli oko šest milijardi, rezanjem mirovina ukupno deset, ali nije li to put u socijalnu katastrofu? – pita naš izvor iz Vlade. U Vladi su stoga duboko uvjereni kako je jedini put dizanje proračunskih prihoda jačanjem investicijske aktivnosti, točnije, s četiri-pet velikih projekata. Situacija je pomalo shizofrena: čak i veliki sindikalni vođe, poput Matijaševića, počinju zazivati MMF i masovne otkaze u državnoj upravi, a privremeni krizni porez na plaće te pokušaji fleksibilizacije tržišta rada bili su meta žestokih napada. Svi, dakle, zazivaju strukturne reforme, ali nitko ih ne želi na svojoj koži. Neki ili svi? Sve je očitije da jedna od ključnih dvojbi postaje pitanje treba li na vrijeme rezati plaće i mirovine onih koji ovise o državnom proračunu ili riskirati da cjelokupna radna populacija Republike Hrvatske s odgodom plati još višu cijenu. Naime, guverner Trichet Hrvatskoj je zamjerio previsoku jediničnu cijenu rada i rastući fiskalni deficit. A ako se nađemo u situaciji da rušimo realnu jediničnu cijenu rada te dižemo izvoznu konkurentnost tako što ćemo dovesti u opasnost relativnu stabilnost tečaja i cijena, vjerojatno ćemo riskirati opći ekonomski kolaps. Možda je, dakle, zaista jedina mogućnost da danas režemo plaće javnog sektora kako bismo sutra spriječili devalvaciju kune od 10 do 30 ili čak i više posto. U tom slučaju ne bi došlo samo do masovnog dužničkog kolapsa svih koji imaju kredite s valutnom klauzulom nego bi i drastično pala kupovna moć građana. J. Kosor: Proračun dogovoren, neće se povećavati – Problema u dogovoru o proračunu nema. Vlada je predložila Saboru, Sabor prihvatio odluku da se rashodi ne povećavaju i u taj “zamrznuti” proračun morat ćemo uklopiti mnoge obaveze – 1,1 milijardu kuna više za kamate, novac za referendum o ulasku u EU, izbore i popis stanovništva, povećane iznose za umirovljenike – kazala je premijerka Jadranka Kosor u Erdutu. Dodala je da se proračun “brusi” te da bi već za petnaestak dana mogao biti donesen. – Prvi ćemo put donijeti zakon o fiskalnoj odgovornosti – najavila je J. Kosor ističući da je sigurna da će proračun biti izglasan. Također, očekuje da će u 2011. BDP rasti 1,5 posto, a možda i više. (žrk/VLM) U sjeni katastrofičnih poruka guvernera Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta ostale su ključne dvojbe kreatora hrvatskog proračuna, onih od kojih se očekuje provedba “bolnih rezova”.

\"naš je proračun skoro 17 milijardi Eura,sada nam preostaje jedin\" realan proračun ove banane je JEDVA 10 MILIJARDA eur...JEDVA

Pitam se pitamo se jel nama i što nama više može pomoć

heil krizmanić!

Odlično, režite onda kunu ili gospodin Rrrrrrrrohatinski misli da će novi nezaposleni i radnici i umirovljenici sa rezanim prihodima isplaćivati kredite na vrijeme?

Prvo napraviti kao Mađari, pretvoriti sve kredite u kunske pa tek onda pustiti Kunu na slobodnu plovidbu. Što slabija Kuna, sve više stranih ulaganja u Hrvatsku, više turista, više novih radnih mjesta. Sadašnji precijenjeni kurs Kune ide na ruku samo bankarima.

Došla godina istine za hrvatine, došla naplata poštenja i plemenitosti, došao trenutak da če se razumjeti šta znači pravednost a šta znači mrak, došla vremena kada krađa pola Piranskog neče biti domoljubni prioitet nego zbrinjavanje gladnih, nesretnih i besposlenih..

stefj - daj mi bar ti reci što to on radi???ja stvarno neznam... - 1 njegov potez posljednjih 12 mjeseci navedi.. a ima instrumente....

geroni - nisam ekonomski \"analitičar\" kao naše medijske zvijezde. ali vjeruj mi, guverner centralne banke svake zemlje može utjjecati na kamate (cijenu novca), dapače, to je jedna od njegovih glavnih dužnosti

Burger, sorry, - nisam se nadao da imam posla sa stranačkim omladincem.bilo HDZ-ovim ili SDP-ovim, ali to objašnjava tvoju moć poricanja istine i neprihvaćanja argumenata. - a i to zašto ne čitaš knjige nego 24h,VL ili JL

geroni je+e se marsovima, nemaju interesa od toga. ali HDZ i tvoj Sdp itekako imaju interesa, sponzori će dat pare. I repeat!!!: Rohatinski nikako NIJE kriv. - nije on znao

baća45 Sve Hrvate pobio na Bleiburškom polju?!? Odakle ti uopće takav zaključak? Nauči hrvatski jezik, ne govori se najrađe, nauči da se na internetu ne piše velikim slovima, nauči čitati sa razumjevanjem..........

ribnlk, nije cijela Hrv. u HDZu. Ako ljudi ne izlaze to naprosto znači da im i nije tako loše. Ili ih nije briga za budućnost, njihovu i njihove djece. Najlakše od svega je dizat\' internet revoluciju. Iz fotelje.