Naslovnica Vijesti Hrvatska

Referendum o Srđu nije uspio! Pogledajte kako investitori slave

Za političkog analitičara Žarka Puhovskog dubrovački referendum upućuje na cijeli niz propusta. Smatram da bi pravilo o izlaznosti većoj od 50 posto trebalo vrijediti za sve referendume, kaže Puhovski.
28. travnja 2013. u 08:08 1 komentara 656 prikaza
slavlje referendum (1)
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/24

Referendum o Srđu nije uspio! Od 38.007 Dubrovčana s pravom glasa izišlo ih je 11.977, odnosno 31,5 posto. Nevažećih listića je 77, a za projekt se izjasnilo 1846 birača. Izuzetno je visok postotak onih koji su bili protiv. 

Supruga izraelskog investitora Maja Brinar Frenkel prve rezultate nije komentirala, ali kaže da je iz samog referendumskog pitanja ("Jeste li za usvajanje urbanističkog plana uređenja kojim se, uz izgradnju igrališta za golf, dozvoljava i izgradnja smještajnih kapaciteta s ležajevima (vila, hotela i apartmana) na platou brda Srđ?") razvidno da se na referendumu i ne odlučuje o golfu nego samo o turističkim sadržajima koji su dio prostornog plana i trebali bi nadopuniti ponudu uz golf-igrališta.

– Od početka tvrdimo da je referendumsko pitanje pogrešno postavljeno – kaže M. Brinar Frenkel. 

– Aktivističke udruge ne protive se izgradnji golf-igrališta, a zna se da golf-igrališta sama po sebi nisu financijski održiva i da ne postoji ni jedan investitor na svijetu koji bi financirao izgradnju samo golfa bez pratećih turističkih sadržaja. Naime, osnovno je načelo tržišnog gospodarstva financijska samoodrživost projekta. Bi li građani Dubrovnika trebali subvencionirati neodrživ projekt ili uspješan projekt treba donijeti novu vrijednost Gradu i njegovim stanovnicima? – pita Brinar Frenkel.

Slabu izlaznost do 16 sati, kada je izašlo tek 7200 birača, komentirao je Đuro Capor iz Inicijative "Srđ je naš".

 – Tako slaba izlaznost posljedica je medijskih napisa da je sve gotovo bez obzira na ishod referenduma, ali i kampanje političara, od ministara do gradonačelnika, koji su zapravo pozivali na bojkot referenduma. No, nije sve gotovo. Ima još načina da se Srđ pokuša očuvati. Na sudovima već postoje tri tužbe protiv ovog projekta  – komentirao nam je Capor.

Za političkog analitičara Žarka Puhovskog dubrovački referendum upućuje i na cijeli niz propusta.

– Za EU referendum, recimo, nije se tražila izlaznost veća od 50 posto, što znači da imamo dvostruke kriterije, a kada su kriteriji dvostruki onda ih zapravo i nema. Smatram da bi pravilo o izlaznosti većoj od 50 posto trebalo vrijediti za sve referendume. Dubrovački slučaj pokazuje i da se manipuliralo s datumom. Dubrovačka gradska vlast i gradonačelnik, koji je, pri tome, dobio izbore na obećanju o referendumu, izjašnjavanje o Srđu organizirali su i mimo skorih lokalnih i mimo nedavnih izbora za Europski parlament, što je u najmanju ruku neracionalno. Povrh svega, za referendum bi situacija morala biti kristalno jasna, da se građani s lakoćom mogu odlučiti koji će odgovor zaokružiti, a to u slučaju projekta Srđ definitivno nije bio slučaj – smatra Puhovski.

Naš sugovornik kaže da su i protivnici i zagovornici iznosili dijametralno suprotne informacije i promatraču zapravo nije bilo jasno što je istina.

– Mnogi su se stoga bili prisiljeni izjasniti na osnovi svog svjetonazora, odnosa prema lokalnoj vlasti ili nekog interesa, a ne na osnovi činjenica o projektu. Prema mom iskustvu, vjerujem da su obje strane pomalo napuhivale svoju argumentaciju, ali nedopustivo je da građanima ne bude podastrta prava slika – kaže Puhovski.

Kako bilo, investitori su, prema prvim podacima, svladali još jednu stepenicu u svome planu da dogodine na tristotinjak hektara Srđa počne nicati projekt vrijedan oko milijun eura.

>>'Srđ je naš' predao tužbu protiv rješenja ministarstva

 

  • PeroJoso:

    kad je riječ o izborima i referendumima smatram da bi izlaznost trebala biti 100%tna, tj svaki birač bi trebao biti obavezan izaći na biralište i glasati u protivnom bi trebao platiti kaznu od cca. 500 kn zbog neizlaska. To je ... prikaži još! jedini način da se pokuša ostvariti nekakva demokracija, malo bolno ali jedino ispravno. Isto tako bi nevažeće listiće trebalo proglasiti kao jednu vrst mišljenja birača, pa ako ona prevlada izbore treba ponoviti, a one koji nisu izašli na izbore treba staviti u skupinu nevažećih. Nakon tri uzastopna neizlaska kazna 10000 tisuća kn, na četvrti neizlazak gubi se građansko pravo izlaska na izbore i pravo na državljanstvo.