Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
INTERVJU: Fra Francesco Patton

Rat je odgodio otvaranje hrvatske kapele na Pastirskim poljanama kod Betlehema

The launch of the Christmas season in Bethlehem
Foto: AMMAR AWAD/REUTERS
1/3
07.12.2023.
u 21:17

Hodočasnika i hodočašća trenutačno nema, dolaze vrlo rijetke grupe koje mogu posjetiti samo svetišta u Jeruzalemu i Izraelu

Ovih je dana u pohodu Hrvatskoj kustod Kustodije Svete Zemlje fra Francesco Patton, koji u ime Svete Stolice upravlja većinom kršćanskih svetih mjesta, s kojim smo razgovarali uoči njegova posjeta našoj zemlji. Doznali smo da dolazi zbog više razloga, ali i jednog "izvanrednog franjevca", Bračanina fra Jerolima Mihaića, koji je poznat jer je od Arapa otkupio Brdo Nebo, a sada se slavi 150. obljetnica njegova rođenja.

– Doista je bio izvanredan fratar. Rođen je u Hrvatskoj, potom se usavršavao u Argentini, a nakon toga dolazi u Svetu Zemlju, gdje i danas njegovi posmrtni ostaci počivaju na Brdu Nebo uz one fra Michele Piccirilla. Fra Jerolim, prije svega, znao je njegovati dobre odnose s lokalnim stanovništvom, a budući da je bio dobar u jahanju i lovu, sprijateljio se s pradjedom sadašnjeg kralja Jordana. To prijateljstvo omogućilo mu je da stekne dva vrlo važna arheološka nalazišta: mjesto Mojsijeva spomenika na "Nebu" i mjesto Muhayat nekoliko kilometara od "Neba". Njih su 1920-ih iskopavali i proučavali naši arheolozi iz Jeruzalemskog franjevačkog biblijskog studija, a danas, posebice "Nebo", posjećuje oko 800.000 turista i hodočasnika. To je mjesto snažne duhovnosti jer se radi o mjestu s kojeg je Mojsije imao priliku vidjeti obećanu zemlju a da ipak nije mogao u nju ući te je to i mjesto njegove smrti. Ondje se u prvim stoljećima kršćanstva razvio oblik samostanskog života, ali sve je nestalo do dolaska fra Jerolima i naše braće. Danas je ponovno svetište koje se može posjetiti zahvaljujući upravo našoj prisutnosti – kaže kustod Patton.

Dolazite i na Trsat, koji je čuvao nazaretsku kućicu?

Naravno, ondje imam priliku zaustaviti se i počastiti mjesto gdje se u križarsko doba nalazio zidani dio Marijine kuće. Bit će to prilika da se prisjetimo Marije, koja je omogućila utjelovljenje Sina Božjega. Kao što znate, mnoge su kuće jednostavnih Nazarećana u Isusovo vrijeme bile prirodne špilje, čiji se dio naknadno dozidavao. U Nazaretu su se, također, pojavili ostaci špilje i različiti tragovi zidanja. Predaja kaže da je kuća zatim najprije prevezena na Trsat, a odatle u Loreto. Ta nas tri mjesta stoga podsjećaju na otajstvo navještenja i utjelovljenja Sina Božjega.

No vaš dolazak povezan je i s gradnjom hrvatske kapele na Pastirskim poljanama pokraj Betlehema, čije je otvorenje spriječio rat u Svetoj Zemlji?

Na neki način to je bio prvi razlog moga posjeta. Dovršena je kapelica na Pastirskom polju, a dovršavaju se i druge kapelice koje će dočekati stotine tisuća hodočasnika na mjestu gdje se u noći Isusova rođenja ori prva najava rođenja Spasitelja i pjesma: "Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima dobre volje." Nažalost, rat je spriječio dolazak hodočasnika i to je jako tužno, posebno u području Betlehema. U ovo doba bilo je mnogo hodočasnika i naši su kršćani mogli živjeti od svojega rada. Sada je sve u zastoju.

Kako je rat općenito utjecao na vjerski život u Svetoj Zemlji?

Rat je uvijek nesreća. U litanijama molimo "a peste et hunger et bello, libera nos, Domine", odnosno molimo za oslobođenje od pandemija, od gladi (možemo reći i od gospodarskih kriza) i od rata, jer to su pojave koje donose smrt, traumatiziraju cijele generacije, onemogućuju ljudima rad, a u slučaju kršćana (kojih je manje od dva posto u Svetoj Zemlji) tjeraju ih na iseljavanje. Posljednjih desetljeća milijuni kršćana napustili su Bliski istok upravo zbog ratova. Bojim se da će i nakon ovog rata mnogi naši kršćani biti u iskušenju da emigriraju u druge zemlje.

Foto: AMMAR AWAD/REUTERS

Trenutačno je primirje i razmjena talaca?

Nažalost, primirje je završilo prošlog petka i sada je sve blokirano oko oslobađanja izraelskih talaca u zamjenu za oslobađanje palestinskih zatvorenika i oružje je ponovno preuzelo riječ.

Koju ulogu imaju kršćani u Svetoj Zemlji u aktualnom sukobu?

Kršćani su u ovom trenutku prisutni na raznim mjestima, od Gaze, Zapadne obale, Jeruzalema, Izraela, ima ih čak i u vojsci. Kršćani su uvijek bili najumjereniji element i stoga bi prirodna uloga kršćana bila promicanje dijaloga i mira. Budući da nas je malo, nitko nas se ne boji i trebali bismo djelovati kao most između židovskog i muslimanskog svijeta. U ovom trenutku, međutim, teško je igrati bilo kakvu ulogu jer je emocionalni učinak onoga što se dogodilo 7. listopada izazvao vrlo snažne osjećaje bijesa, mržnje, osvete, čak i povrijeđenog ponosa. Zato u ovom trenutku moramo prije svega moliti i – s obzirom na to da imamo mnogo škola – moramo nastojati odgajati nove generacije u vrijednostima međusobnog poštovanja, dijaloga, bratstva i mira, ali danas to nije lako. Moramo biti sposobni suosjećati sa svačijom patnjom kako bismo pomogli suprotnostima da se pomaknu od goleme želje za osvetom do otvorenosti za pomirenje. Nije nimalo lako.

Upravo nedavno govorili ste o "međusobnom prihvaćanju patnje" obaju naroda?

Ponovio sam riječi pune mudrosti glasnogovornika obitelji talaca otetih 7. listopada. Gospođa Rachel Goldberg Polin, čiji je sin Hersh još uvijek u rukama Hamasa, rekla je nešto vrlo mudro: "Moramo naučiti razumjeti patnju Palestinaca i oni moraju naučiti razumjeti našu." Ta je žena rekla nešto temeljno, jer ako se čovjek usredotoči samo na vlastitu patnju, sve se više povlači u sebe i postaje izjedan mržnjom i žeđu za osvetom; ako se otvara patnji drugoga, malo-pomalo otvara se i suosjećanju i putu pomirenja. Da mnogi ljudi u Izraelu i Palestini razmišljaju kao gospođa Rachel, ovog rata ne bi ni bilo.

Kako će završiti aktualni sukob?

Vrlo je teško davati predviđanja. Može potrajati još nekoliko mjeseci, prema nekim analitičarima i do godinu dana. No, čak i kada oružani sukob završi, ostat će teška klima mržnje, želja za osvetom među poraženima i postoji opasnost od povratka terorizma po uzoru na devedesete i 2002. godinu. No nadam se da završiti do kraja siječnja 2024. godine.

POVEZANI ČLANCI:

Što se događa s hodočašćima i važnim hodočasničkim mjestima?

Hodočasnika i hodočašća trenutačno jednostavno nema. Dolaze vrlo rijetke grupe, koje zapravo mogu posjetiti samo svetišta u Jeruzalemu i Izraelu. Nadamo se da će se hodočasnici uspjeti vratiti barem za Uskrs.

Koliki utjecaj ima Kustodija Svete Zemlje općenito u Izraelu?

Naš utjecaj povezan je s činjenicom da smo u Svetoj Zemlji već 800 godina i čuvamo većinu kršćanskih svetinja i time što smo međunarodna zajednica. To znači da, na primjer, ako u normalnim vremenima odlučimo "zatvoriti svetišta", to odmah ima odjek na međunarodnoj razini, kao što ako imamo vezu s predstavnicima zemalja iz kojih dolazimo, možemo izravno djelovati na njih. Ali ono što tražimo nije mjerenje naše sposobnosti utjecaja, nego radije imati zajednički stav s različitim crkvama prisutnim u Svetoj Zemlji i to na takav način da kršćani mogu govoriti jednim glasom kako bismo mogli imati podršku kršćana iz cijelog svijeta, a oni nisu manjina.

>> VIDEO Vojna vozila 'Bradley' brodom stigla u riječku luku

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije