Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ramadan: Odobrit će se oxfordsko cjepivo, ali doze koje štite u 62 posto slučajeva

Za režim cijepljenja koji pruža 90% zaštite, kada se uzme pola pa cijela doza, ponovno će se provesti testiranje na svim dobnim skupinama, za što će trebati nekoliko mjeseci, kaže prof. Ramadan
28. prosinca 2020. u 20:31 66 komentara 14438 prikaza
Ilustracija za cjepivo protiv koronavirusa
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Sredinom kolovoza Europska je komisija s AstraZenecom zaključila ugovor o kupnji 400 milijuna doza cjepiva AZD1222, kolokvijalno zvanog ‘oxfordsko’ cjepivo. Bio je to prvi zaključen ugovor, a riječ je praktično jednaka količina onoj ugovorenoj s Pfizer/BioNTechom i Modernom zajedno.

Huaweijev hrvatski univerzum Huaweijev hrvatski univerzum Mobilno bankarenje, hrvatski mediji, igre, strani jezici, sve do priča za laku noć

Ipak, EK je prije ‘oxfordskog’ odobrila inovativno cjepivo Pfizer/BioNTecha temeljeno na glasničkoj RNK, isto se uskoro očekuje i za Modernino cjepivo na istoj tehnologiji. No, očekuje se kako će britanski regulator ovih dana dati dozvolu i za ‘oxfordsko’ cjepivo. Vidljivo je i zašto. Odobrenje možda ovaj tjedan

– Ako se cjepivo doista odobri te njegova primjena počne po planu, tada ćemo moći postupno olakšavati neke od mjera koje su život učinile teškim za mnoge – rekao je Michael Gove, ministar u kabinetu Borisa Johnsona.

I o ovom se cjepivu dosta pisalo, i zato što je objavljeno kao prvi kandidat kao i zbog činjenice da mu je kliničko ispitivanje obustavljeno u više navrata, a onda i zbog efikasnosti koja je različita ovisno o načinu primjene cjepiva. Registracija ovog cjepiva možda bi doista označila kraj ove pandemije pa nas je zanimalo u kojoj je fazi to cjepivo sada.

VIDEO: Margaret (90) prva je osoba koja se cijepila protiv koronavirusa: "Ovo je najbolji dar za rođendan!"

Za Večernji list smo iz AstraZenece dobili službenu izjavu u kojoj stoji kako je “podnošenje podataka iz privremene analize istraživanja u tijeku i naši timovi rade što je brže moguće kako bi regulatornim tijelima osigurali sve potrebne podatke neophodne za pregled. Na relevantnim regulatornim tijelima je da pregledaju i donesu odluke o odobrenju na temelju podataka”, uz navod da podatke pregledava više nacionalnih regulatornih tijela. Objašnjenje razlike u efikasnosti i doziranju potražili smo kod prof. dr. sc. Kristijana Ramadana. našeg znanstvenika koji radi na Oxfordu.

– Najvjerojatnije će MHRA, britansko regulatorno tijelo, odobriti cjepivo ovog tjedna. Nažalost, cijepljenje kada je efikasnost iznad 90 posto provedeno je samo na 2000 volontera, i to samo u dobnoj grupi od 18-55 godina. Najvjerojatnije će MHRA odobriti samo punu dozu kod prvog i drugog cijepljenja koje štiti od bolesti u 62 posto slučajeva, ali je provedeno na oko 20.000 volontera i u starijim dobnim skupinama, 56-69 i 70 godina i stariji. Zatim će tražiti da se i drugi režim cijepljenja, pola doze pa cijela, provede ponovno, i to na svim dobnim skupinama, ali za to će trebati opet nekoliko mjeseci – rekao nam je prof. Ramadan 

Rijeka: Ugostitelji počeli s radom MLAĐI DOBIVAJU SVE NAZAD 300.000 mladih dobit će 700 milijuna kuna povrata poreza, neki će dobiti i 27.000 kn

Pascal Soriot, čelni čovjek AstraZenece, u intervjuu londonskom Sunday Timesu rekao je kako u njegovoj tvrtki misle da su došli do pobjedničke formule po kojoj će efikasnost biti kao kod do sada odobrenih cjepiva, ali ne može više reći o tome prije službene objave. Ovo cjepivo bazirano je na tehnologiji adenovirusa, virusa koji kod ljudi često uzrokuju bolesti sličnih prehladama, objasnio nam je prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zürichu i član Znanstvenog savjeta vlade.

– To cjepivo koristi se adenovirusom koji je modificiran tako da se ne može replicirati, a u isto vrijeme tom virusu je dodana DNK S-proteina SARS-CoV-2. Razlike u odnosu na RNK cjepiva Moderne ili Pfizera su što se umjesto RNK u organizam unosi DNK pakiran u bezopasan virus, naše stanice prevedu taj DNK u RNK, a onda u virusni protein. Za sada nema indikacija da bi cjepivo AstraZenece bilo u bilo kojem pogledu štetno. Postoje indikacije da će vjerojatno biti malo manje efikasno, ali će distribucija biti daleko jednostavnija. U svakom slučaju. sama činjenica da manje od godinu dana nakon početka pandemije imamo tri uspješna cjepiva je jako obećavajuća i daleko prevazilazi prvotna oćekivanja – rekao je prof. Ban.

Još jedna članica Znanstvenog savjeta vlade, prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, slaže se kako ne treba imati rezerve prema ‘oxfordskom’ cjepivu.

Prednosti nedostaci

– Svako cjepivo ima prednosti i nedostatke. Nedostatak mRNK cjepiva, Pfizera i Moderne, zahtjevan je transport i opasnost da se zbog nenamjernog, nepravilnog transporta i/ili nestabilnosti samog cjepiva ukupna učinkovitost u populaciji smanji. Oxfordsko će cjepivo omogućiti jednostavnije i brže cijepljenje jer je stabilno na puno višim temperaturama, a učinkovitost je stvarno dobra s obzirom na to da se neka cjepiva odobravaju i s nižom učinkovitošću. Treba naglasiti da svaka cijepljena osoba, bez obzira na vrstu cjepiva, ima korist od cijepljenja. I vrlo slab imunosni odgovor u nekoj osobi koja je cijepljena, a zatim inficirana i ipak razvije bolest, pridonijet će razvoju slabijih simptoma, kraćoj bolesti i manjim posljedicama na organizam. Nije još jasno kada će se dobiti odobrenje za oxfordsko cjepivo, ali vrlo je vjerojatno da će to biti prije nego što se iscrpe zalihe Pfizerova i Modernina cjepiva. Osim toga čeka se i cjepivo tvrtke Johnson & Johnson koje se temelji na adenovirusu čovjeka tipa 26, koje u sebi sadrži gen za protein S SARS-CoV-2, a ispituje se na 60000 volontera. Specifičnost ovog cjepiva je da će se davati samo jedna doza. Procijepljenog stanovništva bilo kojim od ovih cjepiva trebala bi biti najmanje 70 posto, ali je moguće da, kad postignemo taj broj, uvidimo da to nije dovoljno i da za zaustavljanje cirkulacije virusa treba veći postotak procijepljenosti. Do tada, s obzirom da još uvijek ne znamo može li cijepljena osoba biti inficirana i širiti virus, trebamo poštivati sve preporučene epidemiološke mjere kao i do sada – kaže prof. Ambriović Ristov.

Plodine
Boravak u prirodi
Roditelji, pažnja! Uz ove savjete vaša djeca će uživati, a vi popiti kavu na miru
Život s dijabetesom
Sve više Hrvata boluje od ove bolesti. Doktorica otkriva što bismo trebali poduzeti!
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar odvratni_ZG_kurir
    odvratni_ZG_kurir:

    Pročitao sam 22 komentara od onih za koje se predpostavlja da su u ranijoj fazi postojanja hranjeni i dohranjivani mlijekom i hranom vrste "retard hoch" koja je definitivno ostavila posljedice pa se ne može baš očekivati da ti likovi nešto ... prikaži još!što shvate ili nauče o bolesti, cjepivu ili pak socijalnom načinu ponašanja.

  • Avatar mesija
    mesija:

    Vidim ovdje gomilu ravnozemljaka, Stvorenja s grane koje je evolucija namjerno zaboravila, ostavila ljudskom rodu za zabavu, razonodu ali i da ne zaboravimo koliko glupi smo nekada bili.

  • ardoyne:

    Na tom Oxfordu je glavni stručnjak za epidemiologiju nekakva Sunetra Gupta koja je u ožujku 2020. tvrdila da je u V.Britaniji već 50% ljudi preboljelo koronu i da je epidemija na samom kraju. U tom času je bilo oko 25 ... prikaži još! tisuća službeno pozitivnih i 2 tisuće mrtvih. Onda je Boris Johnson proglasio 'švecki' model kontrole epidemije, odnosno model 'nećemo raditi ništa', od kojeg je ubrzo odustao kad su im se nakon toga naglo napunile bolnice i groblja. Danas imaju 2,3 milijuna pozitivnih i 71 tisuću mrtvih, a epidemija im i dalje divlja, ali im je Sunetra Gupta i dalje glavni stručnjak i okolo piše nekakve debilne deklaracije npr. Great Barrington Deklaraciju. Taj Oxford je zapravo nešto kao Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru.