Malo poznata inicijativa za okončanje rata u Ukrajini, pokrenuta početkom 2023. godine, uključivala je neslužbene posrednike povezane s Moskvom, Kijevom i Washingtonom. Kako otkriva Financial Times, skupina američkih i europskih posrednika pokušala je dogovoriti mirovni sporazum prema kojem bi se Rusija povukla s većine okupiranih područja, dok bi Ukrajina pristala na rusku kontrolu nad Krimom. Prema tvrdnjama sudionika pregovora, Vladimir Putin pokazao je spremnost na razgovor, ali ukrajinsko vodstvo nije željelo prihvatiti teritorijalne ustupke.
U središtu inicijative, nazvane "Platforma", bio je američki odvjetnik Richard Conn. Nekoliko tjedana nakon početka ruske invazije kontakt iz Moskve upozorio ga je da rusko vodstvo rat smatra egzistencijalnom prijetnjom te da postoji opasnost od uporabe taktičkog nuklearnog oružja. "Ovo je za nas egzistencijalna prijetnja. Znamo da nas Sjedinjene Američke Države pokušavaju uništiti", rekao mu je sugovornik, upozorivši da svijet ide prema Trećem svjetskom ratu.
Conn je potom, uz pomoć američkog bankara Boba Foresmana, bivšeg istočnonjemačkog obavještajca i Putinova bliskog suradnika Matthiasa Warniga te Erica Greena, tadašnjeg dužnosnika američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, pokušao uspostaviti komunikacijski kanal između zaraćenih strana. Kontakt s ukrajinskom stranom ostvaren je preko filmskog producenta Aleksandra Rodnjanskog, koji je ranije sudjelovao u organizaciji mirovnih razgovora u Istanbulu.
Plan predviđao povlačenje Rusa, ali i ustupke oko Krima
Početkom siječnja 2023. posrednici su se sastali na španjolskom otoku Gran Canariji, gdje su izradili nacrt mogućeg mirovnog sporazuma. Prema prijedlogu, Rusija bi se povukla s većine ukrajinskih područja koja je proglasila anektiranima, a crta razgraničenja vratila bi se na stanje prije početka invazije u veljači 2022. godine.
Ukrajina bi zauzvrat priznala rusku kontrolu nad Krimom i omogućila slobodan prolaz kopnenim koridorom prema poluotoku. Kijev bi dobio sigurnosna jamstva država članica NATO-a, dok bi Moskva sa Sjedinjenim Državama pregovarala o zasebnom sigurnosnom sporazumu. Warnig i Rodnjanski potom su nacrt predstavili ruskom i ukrajinskom vodstvu.
Putin navodno prihvatio granice, Zelenski nije želio popustiti
Warnig je ostalim sudionicima prenio da je Putin detaljno proučio prijedlog i načelno prihvatio predloženu crtu razgraničenja. Međutim, nije bio spreman pristati na članstvo Ukrajine u NATO-u. Ruski predsjednik navodno nije imao ništa protiv ukrajinskog članstva u Europskoj uniji, a bio je otvoren i za drukčiji model sigurnosnih jamstava. "Ako se možemo dogovoriti o granici i NATO-u, onda možemo razgovarati o svemu ostalom", prenio je Warnig Putinove riječi.
U Kijevu je odgovor bio drukčiji. Prema Rodnjanskom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i tadašnji predstojnik njegova ureda Andrij Jermak samo su kratko pogledali dokument na njegovu telefonu. Poručili su da ne namjeravaju pristati na teritorijalne ustupke jer vjeruju da Ukrajina može ostvariti svoje ciljeve na bojištu.
Rodnjanski je njihovu procjenu usporedio s očekivanjem da će se ruska vojska raspasti poput Sauronove vojske na kraju filma "Gospodar prstenova". Prema njegovim riječima, ukrajinski dužnosnici nasmijali su se toj usporedbi i složili s njom. Ured ukrajinskog predsjednika i Jermak nisu odgovorili na zahtjeve Financial Timesa za komentar.
Zašto su pregovori propali?
Inicijativa je ubrzo naišla na još jednu prepreku. Putin je o neslužbenom kanalu obavijestio svojeg vanjskopolitičkog savjetnika Jurija Ušakova te mu naložio da provjeri imaju li američki posrednici službenu potporu Washingtona. Prema Warnigovu prikazu događaja, Ušakov je razgovarao s tadašnjim američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom, koji mu je navodno poručio da SAD nije odobrio takav kanal komunikacije i da postojeći službeni kontakti zadovoljavaju potrebe dviju država.
Nakon toga inicijativa je izgubila zamah, a Ukrajina je Warniga uvrstila na popis sankcioniranih osoba. No bivši američki dužnosnici za Financial Times iznijeli su drukčiju verziju događaja. Tvrde da Ušakov nikada nije spomenuo Warnigovu inicijativu, što otvara mogućnost da je upravo netko unutar Kremlja spriječio njezin nastavak. Američka strana također nije bila uvjerena da je Putin doista želio postići sporazum.
'Da je Putin bio ozbiljan, imao je druge načine'
Eric Green, jedan od sudionika inicijative, odbacio je tvrdnje da Washington u tom razdoblju nije pokušavao razgovarati s Moskvom. "Postoji percepcija da nismo imali nikakvu komunikaciju s Rusima, ali to nije točno. Da je Putin doista bio zainteresiran za nešto ovakvo, njegovi su nam ljudi to mogli prenijeti na mnogo različitih načina", rekao je Green.
Dodao je da je neobično očekivati da bi ruski predsjednik ozbiljan mirovni prijedlog pokušavao ostvariti preko bivšeg istočnonjemačkog obavještajca i njujorškog odvjetnika. Warnig, s druge strane, i dalje tvrdi da je Putin bio spreman na kompromis. "Pristao je u Istanbulu, pristao je na Richardov projekt i pristao je na prijedlog Amerikanaca na Aljasci", izjavio je, dodajući da je imao dojam kako je ruski predsjednik inicijativu shvatio ozbiljno jer je vrlo brzo dobio pristup i sastanke. Sudionici "Platforme" smatraju da je početkom 2023. propuštena prilika za mirovni sporazum pod povoljnijim uvjetima od onih koje Moskva danas nudi. Ipak, njihova verzija događaja ostaje predmet prijepora. Nije neovisno potvrđeno da je Putin bio spreman potpisati sporazum prema predloženim uvjetima, a bivši američki dužnosnici dovode u pitanje i ozbiljnost cijelog neslužbenog pregovaračkog kanala.
Otvori KEKS Pay
Navodno.. 😉