Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 155
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
 
IMA LI DOGOVORA?

Kreću li Trump i Putin u nuklearnu utrku bez granica? Evo što će se dogoditi za 5 dana

Rusija
Foto: Ruters/PIXSELL
1/8
30.01.2026.
u 14:39

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da se dvije strane drže postojećih ograničenja projektila i bojevih glava još godinu dana kako bi dobile na vremenu za dogovor o sljedećem, ali američki predsjednik Donald Trump još nije formalno odgovorio.

Sjedinjene Države i Rusija mogle bi se prvi put od Hladnog rata upustiti u neobuzdanu utrku u nuklearnom naoružanju, osim ako ne postignu dogovor u posljednji čas prije isteka posljednjeg preostalog ugovora o kontroli naoružanja za manje od tjedan dana. Novi START sporazum završava 5. veljače. Bez njega ne bi bilo ograničenja za nuklearne arsenale dugog dometa.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da se dvije strane drže postojećih ograničenja projektila i bojevih glava još godinu dana kako bi dobile na vremenu za dogovor o sljedećem, ali američki predsjednik Donald Trump još nije formalno odgovorio. Trump je ovog mjeseca rekao da "ako istekne, istekne" te da bi ugovor trebalo zamijeniti boljim. Neki američki političari tvrde da bi Trump trebao odbiti Putinovu ponudu, oslobađajući Washington da proširi svoj arsenal kako bi se suprotstavio brzom gomilanju nuklearnog oružja od strane treće sile - Kine.

Trump kaže da želi nastaviti s "denuklearizacijom" i s Rusijom i s Kinom. No Peking kaže da je nerazumno očekivati ​​da će se pridružiti pregovorima o razoružanju s dvije zemlje čiji su arsenali još uvijek daleko veći od njegovih. Od najmračnijih dana Hladnog rata, kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez prijetili jedni drugima "uzajamnim uništenjem" u slučaju nuklearnog rata, obje strane su ugovore o ograničenju naoružanja vidjele kao način sprječavanja ili smrtonosnog nesporazuma ili ekonomski pogubne utrke u naoružanju. Ugovori ne samo da postavljaju brojčana ograničenja za projektile i bojeve glave, već i zahtijevaju od strana da dijele informacije - ključni kanal za "pokušaj razumijevanja odakle dolazi druga strana i koje su njihove brige i pokretači", rekla je Darja Dolzikova u trustu RUSI u Londonu. Bez novog sporazuma, svaka bi strana bila prisiljena djelovati prema najgorim pretpostavkama o oružju koje druga strana proizvodi, testira i raspoređuje, rekao je Nikolaj Sokov, bivši sovjetski i ruski pregovarač o naoružanju. "To je samoodrživ proces. I naravno, ako imate nereguliranu utrku u naoružanju, stvari će postati prilično destabilizirajuće“, rekao je, piše Reuters.

Od pada Sovjetskog Saveza, Rusija i Sjedinjene Države su više puta zamijenile i ažurirale ugovore iz doba Hladnog rata koji su ograničavali takozvano strateško oružje koje usmjeravaju na međusobne gradove i baze. Najnoviji, Novi START, potpisali su 2010. godine američki predsjednik Barack Obama i Dmitrij Medvedev, Putinov saveznik koji je tada četiri godine obnašao dužnost ruskog predsjednika. Ograničava broj raspoređenih strateških bojevih glava na 1550 sa svake strane, s ne više od 700 sustava za njihovu dostavu s kopna, mora ili zraka, interkontinentalnim balističkim raketama, raketama lansiranim s podmornica ili teškim bombarderima.

Zamjena novim ugovorom ne bi bila jednostavan zadatak. Rusija je razvila nove sustave sposobne za nuklearno oružje - krstareću raketu Burevestnik, hipersonični Orešnik i torpedo Posejdon - koji su izvan okvira Novog START-a. Trump je najavio planove za svemirski raketni obrambeni sustav "Zlatna kupola" koji Moskva vidi kao pokušaj promjene strateške ravnoteže.

U međuvremenu, kineski arsenal raste, nekontroliran sporazumima između Washingtona i Moskve. Peking sada ima otprilike 600 bojevih glava, a Pentagon procjenjuje da će ih do 2030. imati više od 1000. Dvostranačka kongresna komisija je 2023. izjavila da se Sjedinjene Države sada suočavaju s "egzistencijalnim izazovom" ne od jednog, već od dva nuklearna konkurenta te da se moraju pripremiti za istovremene ratove s Rusijom i Kinom.

Njegove preporuke uključivale su pripremu za izvlačenje iz skladišta nekih ili svih strateških nuklearnih bojevih glava uklonjenih u okviru Novog START-a i pohranjenih u rezervnim zalihama. To bi moglo uključivati ​​vraćanje bojevih glava uklonjenih s interkontinentalnih balističkih raketa Minuteman III i podmorničkih raketa Trident D5, te vraćanje u nuklearne uloge oko 30 strateških bombardera B-52 prenamijenjenih za konvencionalne misije.

"Bojeve glave su tu. Rakete su tu. Ne kupujete ništa novo", rekao je bivši visoki američki dužnosnik uključen u politiku nuklearnog oružja koji je želio ostati anoniman. Bivši dužnosnik očekivao je samo "skromno" povećanje broja ponovnog punjenja bojevih glava ako Trump naredi te opcije.

No Kingston Reif, bivši dužnosnik Pentagona koji sada radi u istraživačkoj organizaciji RAND, rekao je da bi Sjedinjene Države u krajnjem slučaju mogle "otprilike udvostručiti" broj raspoređenih bojevih glava u odnosu na ograničenje prema Novom START-u, dok bi Rusija mogla dodati oko 800. Rekao je da bi objema stranama trebao barem veći dio godine da naprave značajne promjene.

U političkim krugovima u Sjedinjenim Državama mišljenja su podijeljena oko toga treba li Trump pristati na Putinovu ponudu da postojeća ograničenja ostanu na snazi ​​godinu dana. Trump bi trebao poduzeti korake "kako bi smanjio rizik od rasipničke utrke u nuklearnom naoružanju i smanjio rizik od katastrofalnog pogrešnog tumačenja (namjere druge strane) koje bi moglo izmaći kontroli tijekom krize", rekao je Paul Dean, bivši dužnosnik za kontrolu naoružanja, sada u Inicijativi za nuklearne prijetnje, zagovaračkoj skupini.

Zagovornici kontrole naoružanja ističu da se Sjedinjene Države već suočavaju s ogromnim troškovima programa modernizacije nuklearnih snaga,  uključujući novu podmornicu, bombarder i interkontinentalnu balističku raketu koji trpi ozbiljna kašnjenja i ogromna prekoračenja troškova. Nestranački Kongresni ured za proračun procjenjuje da će američke porezne obveznike koštati gotovo bilijun dolara između 2025. i 2034. modernizacija, održavanje i upravljanje nuklearnim snagama.

"Ako SAD premaši ograničenja Novog START-a postavljanjem bojevih glava, Rusija će učiniti isto, a Kina će to iskoristiti kao još jedan izgovor za izgradnju svog nuklearnog arsenala", rekao je za Reuters demokratski senator Ed Markey, vodeći zagovornik kontrole naoružanja.

"U konačnici, Trump će započeti novu utrku u naoružanju koja nam ne treba, niti možemo pobijediti. Više oružja neće učiniti njegovu upotrebu sigurnijom", dodao je. 

S druge strane rasprave, stručnjaci i bivši dužnosnici kažu da SAD ne bi trebale vjerovati Putinu, napominjući da je on zaustavio međusobne inspekcije u okviru Novog START-a 2023. zbog američke podrške Ukrajini u ratu s Rusijom.

Na pitanje o Trumpovim namjerama, dužnosnik Bijele kuće rekao je: "Predsjednik će odlučiti o daljnjem putu kontrole nuklearnog naoružanja, što će razjasniti u vlastitom vremenskom okviru." Medvedev, bivši ruski predsjednik koji je potpisao Novi START, rekao je za list Kommersant da je Trump nepredvidljiv. "Rusija je spremna na svaki razvoj događaja. Nove prijetnje našoj sigurnosti bit će brzo i odlučno suprotstavljene", rekao je.

Ovako bi mogla završiti Putinova vladavina. Stručnjak upozorio: 'Pripremite se za kaos'

Komentara 1

KK
Klip_klapp
14:48 30.01.2026.

Nuklearno naoružanje cuva svjetski poredak.Davno bi napali na S Koreju ali malo sutra..... .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata