Tretman Domovinskog rata, popis lektire, preopterećenost učenika i nastavnika, plan reorganizacije općih gimnazija, problematičan sadržaj predmeta iz tzv. STEM područja samo su neke od tema iz predložene kurikularne reforme koje su izazvale najžešće reakcije i primjedbe stručnjaka i institucija u stručnoj raspravi, ali i izazvale podjele u velikom dijelu javnosti. Trebaju li učenici sedmog razreda čitati “Tajni dnevnik Adriana Molea” Sue Townsend, u kojem je i rečenica “Pimpač mi je 13 centimetara dugačak kad sam spolno uzbuđen, a u normalnom stanju nije ni vrijedan mjerenja”, žestoko se raspravlja na radnim mjestima i u kafićima. Na udaru se našao i Ferićev “Anđeo u ofsajdu”, a mnogima je najveći problem što su u jednoj varijanti iz lektire bili ispali Marulić, Zoranić, Ilijada i Odiseja itd.
Školovanje mora biti naporno
– Ne odobravam djela s pornografskim poglavljima. Ona se čitaju u privatnim trenucima opuštanja, a mjesto im nije u školi. To što je netko dobio nagradu na nekom natječaju ne znači da je napisao vrijedno djelo – kategoričan je predsjednik Društva profesora hrvatskog jezika Srećko Listeš. Ironično dodaje da je siguran da “hrvatska djeca neće morati iseljavati iz domovine zbog toga što su trebali pročitati Marulića ili Zoranića. Školovanje je uvijek bilo naporan posao, ali bez napora nema uspjeha”, upozorava. Listeš je siguran da većina prosvjednika “ništa ne zna o predloženoj reformi”.
– Bilo bi najpametnije da se sve vrste politika ostave posla koji ne razumiju i puste struci raditi ono što zna bolje i od politike i od ulice – zaključuje Listeš.
I bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić, čiju je podršku voditelj kurikularne reforme dugo uživao, kaže da djela s opisima scena seksa ne trebaju biti u lektiri, u kojoj, naglašava, mjesta mora biti za Marulića. Njoj je sporna i povijest, odnosno tretman Domovinskog rata.
– Kakav je to rat na postjugoslavenskom prostoru? Gdje je to? Pa rat je bio u Hrvatskoj. Napadnuta je Hrvatska i BiH, a zna se i tko je bio napadač. I to tako treba reći – smatra Ljilja Vokić. Ne sviđa joj se ni planirana organizacija općih gimnazija, što je podsjeća na šuvaricu.
Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, tvrdi da će se lakše riješiti sadržajni problemi, pa tako i oni vezani za Domovinski rat, od predložene organizacije osnovne škole 3+3+3.
– To bi mogao biti eksperiment s nesagledivim posljedicama. Čitao sam primjedbe stručnjaka na to i ozbiljno sam zabrinut. Takav model nije karakterističan za zemlje srednje Europe – upozorava Nazor.
Kemija bez sadržaja
I ravnatelj Pete gimnazije Petar Mladinić kaže da je pogrešan pristup, da je trebalo krenuti od definiranja koncepta nove škole, a onda raditi na sadržaju.
– Tih pet, šest prijepora su ključni, oni su se spominjali kao razlog za pokretanje reforme, koja ne da ih nije riješila nego ih je dodatno zakomplicirala – ističe Mladinić podsjećajući da nema reforme bez osiguravanja novca za edukaciju nastavnika i opremanje škola.
– Dokument ne valja, sporno je mnogo toga, nije dovršen i konfuzan je – jasna je Sanja Lukić iz udruge Nastavnici organizirano, dodajući da, primjerice, kurikulum kemije nema sadržaj, već samo ishode.
– Reformu treba nastaviti i dorađivati do prihvatljivog rješenja – ističe Lukić smatrajući da je sasvim svejedno hoće li je voditi Jokić ili netko drugi. Kao jednim od najvećih problema naši sugovornici smatraju poistovjećivanje reforme i njezina voditelja Borisa Jokića. – Postoje i drugi ljudi koji su sposobni to raditi – zaključuje Lukić.
Bitno je da je Mile Kekin protiv Hrvatske vlade i za povratak komunista i "njegovih" šefova i štovatolja. Nikad natrag Pusići, Milanović, Frljić, Jovanović, Gong, "documenta" i mnogi drugi koji su nas opljačkali te stavili svoje prijatelje i drugove daa pljačkaju Hrvatsku sa svih strana. Pozdrav dobrim ljudima