Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić iznio je podatak da je 31. prosinca 2019. godine u Hrvatskoj bilo 62.484 stranca, od kojih je 51.115 imalo privremeni boravak, a njih 11.350 stalni boravak. Najviše stranih radnika dolazi iz BiH, Sjeverne Makedonije, Kosova, Albanije, Srbije te iz Ukrajine, a od prošle godine i iz zemalja Azije (Indija, Nepal, Kina i Filipini).
Katić je kazao da je najvažnija novina u ovom prijedlogu zakona, u odnosu na važeći, vezana uz propisivanje novog modela zapošljavanja stranaca. Temeljem njega Vlada RH više neće donositi odluku o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje stranaca već će poslodavci biti u obvezi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) provedbu testa tržišta rada. Uz to, prijedlog zakona propisuje i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja (npr. tesari, zidari, konobari, mesari i druga).
U postupku odobrenja stalnog boravka više neće biti potrebno dokazati poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Uz to, stalni boravak pod povoljnijim uvjetima mogu steći i članovi obitelji hrvatskog državljanina. Novost je i da protiv svih rješenja policijskih postaja više nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Tijekom rasprave prijedlog zakona u prvom čitanju je podržao klub HDZ-a, GLAS-a, Mosta i SDSS-a.
Anka Mrak-Taritaš u ime Kluba zastupnika GLAS-a izrazila je želju da taj zakon što prije stupi na snagu, a ne, kako je planirano, 1. siječnja 2021. jer je stanje vezano uz problem manjka radne snage alarmantno. Posebice, upozorila je, to se vidi u nedostatku radne snage u turizmu i graditeljstvu. Tako se, navela je, u graditeljstvu više nitko ne usudi ugovoriti velik posao jer nije siguran tko će mu u ponedjeljak doći na posao.
Podsjećajući kako je Hrvatska nekad bila poznata po kvalitetnim građevinskim radnicima (zidarima, tesarima ili keramičarima), Mrak-Taritaš upozorila je kako ih je danas vrlo teško naći.
Smatra i da se tim zakonom neće napravili ništa ako se zakomplicira administrativni proces koji završava dobivanjem dozvole na MUP-u te je pozvala da se između prvog i drugog čitanja napravi razgovor s udrugom poslodavaca kako bi se vidjelo što ih tišti u vezi s tim problemom i time im se „olakšao život”.
Uime kluba Mosta Ines Strenja rekla je kao se tim zakonom „pokušava spasiti što se spasiti da”, jer su svjesni koliko poslodavaca traži kvalificirane radnike nakon što je 300.000 ljudi otišlo iz RH. Upozorila je i na problem djece bez pratnje i odvojene od roditelja te ocijenila kako ovim prijedlogom zakona nisu pruženi preduvjeti za njihovo zbrinjavanje.
Smatra kako ta djeca zahtijevaju neodgodivu zaštitu jer sada postoji njih oko 30.000 koja su nestala na području Europe. Navela je i da se u našoj zemlji takva djeca smještaju u popravne domove, što je neprimjereno. Strenja ja pozvala da se do drugog čitanja vidi kako na humani način riješiti problem djece bez pratnje i djece odvojene od roditelja.
Boris Milošević, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, rekao je da je važno da u tom zakonu, u odnosu na postojeći, ne bude nepovoljnije rješenje vezano uz osobe koje su korisnice programa povratka, obnove ili stambenog zbrinjavanja. „Važno nam je da postojeće zakonsko rješenje ostane nepromijenjeno tj. da ne bude nepovoljnije u odnosu na važeće”, poručio je.
Navodeći kako onih koji čekaju obnovu nema puno, Milošević je rekao i da proces obnove obiteljskih kuća stradalih u Domovinskom ratu još uvijek traje, nisu riješeni svi zahtjevi kao te još traju upravni i žalbeni postupci. „Ti ljudi nisu krivi što je država spora u rješavanju njihovih zahtjeva”, poručio je Milošević.
