Prosvjedi protiv policijskog nasilja, potaknuti brutalnim stradanjem Afroamerikanca Georgea Floyda, kojeg je ubio bijeli policajac u Minneapolisu, nastavljeni su diljem Sjedinjenih Država unatoč pozivima predsjednika Donalda Trumpa na nasilan obračun s prosvjednicima. U prosvjedima je dosad poginulo najmanje devetero ljudi. Prosvjedovalo se i ispred Bijele kuće u Washingtonu premda nije bilo sukoba policije i vojske s demonstrantima kao dan prije kada su policija i vojska suzavcem i konjima nasrnuli na mirne prosvjednike kako bi se predsjednik Trump mogao fotografirati ispred obližnje episkopalne crkve sv. Ivana s Biblijom u rukama.
Neposlušni guverneri
Bijelu kuću čuvaju kordoni policije i vojske. Trump je u Washingtonu, koji je zaseban federalni teritorij i u kojem ima pune ovlasti, uspio rasporediti vojsku, što mu zbog oštrog protivljenja guvernera (još) nije pošlo za rukom u cijeloj zemlji. Oko Bijele kuće i na drugim pozicijama u prijestolnici raspoređeno je 700 pripadnika 82. zračne divizije američke vojske, koji su spremni intervenirati na ulicama Washingtona, a u pričuvi je još oko 1400 vojnika.
Trump iz svoje utvrde u Bijeloj kući i dalje neumorno tvita i prijeti najavljujući obračun s prosvjednicima, no u tome je sve usamljeniji, i kod kuće i u svijetu. Iako je najmanje 29 saveznih država aktiviralo svoje Nacionalne garde, guverneri odbijaju Trumpov prijedlog raspoređivanja vojske na ulice američkih gradova. Guverner Virginije Ralph Northam odbio je zahtjev Trumpova ministra obrane Marka Espera da u Washington pošalje nekoliko tisuća pripadnika Nacionalne garde svoje države radi demonstracije sile. Trumpove ideje o nasilnom obračunu s prosvjednicima kritizirala je i gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser, kao i guvernerka Kansasa Laura Kelly.
VIDEO Prosvjedi diljem SAD-a: Građani se sukobili s policijom
Prosvjedi diljem SAD-a uglavnom protječu mirno i dostojanstveno sve do policijskog sata, nakon čega postaju nasilni. U St. Louisu je došlo do pucnjave između policije i pljačkaša, u kojoj je stradao jedan pljačkaš, a ranjena su četiri policajca. Slično je bilo i u Las Vegasu, gdje je jedna osoba ubijena. Nasilja i pljačke bilo je u New Yorku, gdje su provalili u robnu kuću Macy’s, a policija je uhitila 700 izgrednika. S obzirom na to da u New Yorku još nije aktivirana Nacionalna garda, Trump je oštro kritizirao newyorškog guvernera Andrewa Cuomoa.
Slanju vojske na prosvjednike usprotivili su se i umirovljeni časnici američke vojske poručujući kako Amerika nije bojno polje, a građani neprijatelji. I aktivni vojnici tome se protive, ali oni ne smiju javno istupati. Trumpova najava aktivacije zakona o ustanku iz 1807., koji omogućava slanje vojske na ulice, zabrinjava i vodećeg republikanca u kongresnom odboru za oružane snage Maca Thornberryja, koji upozorava na opasnost da vojska postane političko oruđe.
Čak je i ministar obrane Mark Esper jučer kazao da ne podržava korištenje regularne vojske u smirivanju prosvjeda, objašnjavajući da vojska može biti upotrebljena tek kao zadnja opcija, čime se izravno suprotstavio predsjedniku Trumpu.
Oglasio se i bivši predsjednik George Bush mlađi, koji je podržao prosvjede protiv policijskog nasilja upozoravajući na problem rasizma u SAD-u. Bush je pritom osudio nasilje na protestima. Bush je objasnio da se nije ranije oglasio jer smatra da nije trenutak za njegove lekcije, nego za slušanje, što je također implicitna kritika predsjednika Trumpa, koji se okružio klimavcima i članovima obitelji i koji nikoga ne sluša, a pogotovo ne one čije se mišljenje ne slaže s njegovim.
Bush je ovaj put bio izravan. Brojne tamnopute Amerikance, prema njegovim riječima, još uvijek maltretiraju i diskriminiraju u njihovoj domovini, kojoj i danas prijeti doktrina rasne dominacije koja je u prošlosti zamalo podijelila zemlju. Iako iz Bijele kuće poručuju da sistemski, institucionalni rasizam, u Americi ne postoji i da je riječ o pojedinačnim incidentima, Bush mlađi poručuje kako posljednja tragedija u Minneapolisu s drugim sličnim tragedijama postavlja pitanje kako okončati “sistemski rasizam” u zemlji.
– Jedini je način da poslušamo one koji trpe i žale. Oni koji te glasove žele utišati ne shvaćaju što je Amerika i kako može postati bolja – poručuje Bush u svojoj izravnoj kritici Trumpa iako ne spominje njegovo ime.
Od okončanja drugoga predsjedničkog mandata 2008. Bush je u političkoj mirovini, ali je kao bivši predsjednik i član moćnog klana Bush i dalje utjecajan, pogotovo u Republikanskoj stranci. On iznimno rijetko govori u javnosti, zbog čega je ovaj njegov istup još važniji, pogotovo u situaciji kada kontroverzni Trumpovi istupi uglavnom nailaze na muk u republikanskim redovima.
Tragedija u Minneapolisu i nemiri koji su uslijedili doveli su do prvih promjena u odnosu policije prema policijskoj brutalnosti. U Atlanti su optužili šestoricu policajaca koji su nasilno i bezrazložno izvukli iz automobila dvoje studenata i nad njima primijenili električni paralizator, a u Minneapolisu je otvorena istraga nad tamošnjom policijom zbog kršenja građanskih prava tamnopute populacije kako bi se utvrdilo kakve reforme treba provesti da bi se u policiji dokinula rasna diskriminacija.
Pobuna u Facebooku
Trump je sve usamljeniji i u svijetu. Kanadski premijer Justin Trudeau na pitanje o Trumpovu slanju vojske na prosvjednike najprije je više od 20 sekundi znakovito šutio, nakon čega je rekao da zaprepašteno promatra što se događa u SAD-u.
Spor između Trumpa i Twittera prouzročio je bunt zaposlenika Facebooka protiv odluke izvršnog direktora te društvene mreže Marka Zuckerberga da ne reagira na Trumpove huškačke objave. Zaposlenici Facebooka stupili su u virtualni štrajk hvaleći reakciju Twittera, koji je nedavno skrio Trumpov tvit u kojem je on napisao da, “kada krene pljačka, kreće i pucnjava”, smatrajući da taj tvit krši pravila Twittera protiv poticanja nasilja. Zuckerberg je kritizirao takvu odluku Twittera, o čemu je telefonski razgovarao i s Trumpom, čime je, međutim, naljutio svoje zaposlenike.
obama i kuva sve ovo....