U istoj bolnici jedan specijalist kliničke radiologije godišnje radi 105 postupaka magnetskom rezonancom, dok drugi klinički radiolog napravi istovremeno samo osamnaest istih postupaka, što je gotovo šest puta manje od kolege. Dok se u jednoj općoj bolnici u prosjeku dnevno obradi 31 pacijent na MR uređaju, u drugoj se na istom takvom uređaju u prosjeku dnevno obradi 18 pacijenta. Ne čudi stoga da je u prvoj bolnici prošle godine izvršeno 6913 MR dijagnostičko-terapijskih postupaka postupaka, a u drugoj 4234, iako obje imaju po jedan MR uređaj. U jednoj bolnici su na UZV dojke prve srijede u mjesecu naručene 22 osobe, ali već slijedeće srijede samo 12 osoba.
Primjeri su to nejednake učinkovitosti i značajnih odstupanja među pojedinim liječnicima i bolnicama, koji dovode do duljih listi čekanja, a zabilježeni su u analizi podataka o količini izvršenih postupaka u jedinici vremena. Analizu prate u Ministarstvu zdravstva s ciljem skraćenja listi čekanja do kraja godine kako bi bili sigurni da se do kraja godine ni na jedan dijagnostički postupak neće čekati duže od 270 dana.
Ljeti upola manje pregleda
– Ravnateljima bolnica kazuje se da se ugovoreni kapaciteti dijagnostike koje je zdravstvena ustanova ugovorila s HZZO-om moraju osigurati u vremenu i količini koja je ugovorena. Primjerice, analizom broja narudžbi po satima na dijagnostičke postupke UZV srca uočava se da se u jednoj općoj bolnici usluga pruža od 8 do 13 sati i da u budućnosti uopće nema otvorenih termina na spomenutu dijagnostičku pretragu prije 8 niti iza 13 sati iako je usluga ugovorena s HZZO-om svaki dan od 7 do 15 sati. Ukoliko bi se spomenuta usluga UZV srca pružala sukladno s ugovorenim terminom od 7 do 15 sati, dakle još dodatna tri sata dnevno, zasigurno bi došlo bi do skraćivanja listi čekanja na spomenutu dijagnostičku pretragu – navode iz Ministarstva zdravstva.
POVEZANI ČLANCI:
A trenutno se na mnoge MR postupke čeka puno dulje, vidljivo je iz lista čekanja po ustanovama i podataka HZZO-a. Na MR lumbosakralne kralježnice prosječno se čeka 338 dana, na MR donjih ekstremiteta 402 dana, MR cervikalne kralježnice 340 dana, a MR mozga 318 dana. Nešto kraće čeka se na CT – na CT kolonoskopiju 240 dana, na CT aorte 156 dana, abdomena 139 dana a na CT prsnog koša 160 dana.
Izvršenost za čitav niz dijagnostičkih pretraga tijekom ljeta pada ispod 50 posto.
Prema podacima koje je iznio HZJZ, u Hrvatskoj je u 2022. godini obavljeno 489.520 CT pregleda te 295.872 MR pregleda, ukupno 785.392 pregleda. Od toga je HZZO financirao 696.581 pregled, a 88.811 pregleda nije financirano od strane HZZO-a. Svi ti pregledi obavljeni su u zdravstvenim ustanovama neovisno o vrsti vlasništva, dakle u javnim i u privatnima, a građani su sami platili 11 posto svih obavljenih CT i MR pregleda, bilo da zbog zdravstvenih razloga nisu mogli čekati ili su htjeli brzu uslugu.
U izvanbolničkim ustanovama - a to su domovi zdravlja, zavodi za hitnu medicinu, dio ordinacija specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, poliklinike te trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost - broj pregleda koji nisu financirani od strane HZZO-a je za 10 posto veći od broja pregleda koje financira HZZO. Preciznije, takvih je 58.162 naspram 63.473.
POVEZANI ČLANCI:
Raste broj postupaka
Broj MR pregleda prošle je godine narastao pa je tako HZZO platio 33 posto više MR postupaka nego godinu ranije, a čak 48 posto MR pregleda građani su platili privatno. Od ukupno 67 uređaja za MR u Hrvatskoj, u bolnicama ih je 48, dok je preostalih 19 u ostalim zdravstvenim ustanovama. Za 2023. godinu HZZO je ugovorio 36.680 dijagnostičko-terapijskih postupaka (DTP) na MR i CT uređajima, a za to će izdvojiti 5.334.216,42 eura.
Zbroje li se postupci koji se redovno ugovaraju svake godine (holter, EKG, UZV srca, mamografija...) s dodatnim postupcima (npr. IVF i Radiochirurgija) i izvanrednim ili dodatnim ugovaranjima koje Ministarstvo zdravstva sugerira kako bi se dodatno smanjile liste čekanja, HZZO je za ovu godinu ugovorio ukupno 137.284 DTP-a vrijednosti 45,354.869,48 eura. Kad je riječ o privatnim poliklinikama i ordinacijama, u sklopu redovne djelatnosti, a to su većinom pregledi, ugovor s HZZO-om ima 206 timova za čiji rad ide 38.708.773,75 eura.
Odavno se zna da su neki doktori debelo preplaćeni nitko ih ne kontrolira, a i ovaj što je napravio 108 pregled što je taj radio ostalih 200 dana u godini i taj se nije naradio previše, osnovni problem je što svi rade po privatnim poliklinikama i što tamo odlaze u toku radnog vremena, jednostavna formula, ili državna ili privatna služba, nema oboje