“U ovom članku predlažemo da se u hrvatski Ustav unese institut ustavnog veta predsjednika Republike. Ideju o tome prvi put iznio je prof. dr. sc. Branko Smerdel u vrijeme rasprava o ustavnim promjenama 2000. (kada nije prihvaćena), a ponovno je aktualizirana 2009. godine u kolumni Amicus curiae, objavljenoj u Informatoru”, pisao je prof. dr. sc. Robert Podolnjak u veljači 2012. u najavi svog članka u Informatoru. Upravo pravo veta koji bi šefu države dao pravo da Saboru vrati neki zakon izazvao je jučer, nakon teksta u Jutarnjem listu, najviše zanimanja javnosti, dok je o drugim “rješenjima” govorio već sam predsjednik.
Prošlo prvo čitanje
Inače, Podolnjak i Smerdel članovi su tima ustavnopravnih stručnjaka predsjednika Ive Josipovića koji izrađuju prijedlog izmjena pa je logično da je veto šefa države ušao u prijedlog izmjena. To se poklapa i s Josipovićevim stavom. Naime, lani je za Novi list govorio kako je puno efikasnije da novodoneseni zakon, za koji misli da je neustavan, vrati Saboru, nego da pokreće njegovu ocjenu ustavnosti. “To nije nikakva nova ovlast, nikakva se ovlast ne uzima parlamentu, on i dalje neprijeporno odlučuje o zakonima”, tumačio je.
Iz stručnog tima rečeno nam je da je prijedlog prošao prvo čitanje, ali da to nisu gotova rješenja, nego se raspravlja o različitim opcijama, dok je na predsjedniku kad će dijelove ili cjelinu prijedloga ustavnih izmjena s obrazloženjima predočiti javnosti.
Jačanje uloge birača
Radna skupina dogovorila se da ni detalje neće iznositi u javnost. Neke teme o kojima se raspravlja već je Josipović naznačio najavljujući inicijativu o izmjenama Ustava. Razrada pitanja o kojima se ne može odlučivati referendumom, kao što su ljudska prava, obrana i sigurnost te državni proračun, stručnjaci odavno traže. I uređenje hijerarhije pravnih normi Ustav – ustavni zakon – organski zakon – zakon, obveza je koja proizlazi i iz izvješća Ustavnog suda, kao i odnos međunarodnih ugovora i Ustava za što bi trebalo ovlastiti Ustavni sud u redefiniranju njegovih ovlasti. Izbor ustavnih sudaca jedna je od važnih tema koju je spomenuo Josipović, u čemu bi se i prema stavu struke moglo angažirati predsjednika kako bi se izbjegle političke pat-pozicije kakvima sada svjedočimo.
Izmjena izbornog sustava kroz preferencijalni sustav glasovanja radi jačanja uloge birača i demokratizacije stranaka tema je o kojoj je predsjednik govorio i nedavno u Večernjem listu. Kao i o novom regionalnom ustroju koji treba jačati decentralizaciju, ali i ovlasti države tamo gdje lokalne jedinice izazivaju blokadu. Broj regija još nije definiran. Predsjednik je sam u Večernjem listu rekao kako želi izbjeći da se rad na ustavnim promjenama shvati kao dio predizborne kampanje.
Josipović Titovim stazama, "demokracija to sam ja". On bi donosio ustav, ocjenjivao ustavnost zakona umjesto ustavnog suda, i tako. Što se narod ima petljati u donošenje zakona, narod nema pojma što je za njega dobro, zakoni po kojima ćemo živjeti se nas ne tiču. On bolje zna od nas što je za nas dobro, bogu hvala da imamo tu mudru sijedu glavu da odlučuje o nama umjesto nas.