Ciljevi su ambiciozni jer, primjerice, EU sada uvozi 97 posto litija i 93 posto magnezija iz Kine, 98 posto borata iz Turske, 71 posto platine iz Južnoafričke Republike, a sto posto rijetkih zemnih metala koji se koriste za proizvodnju trajnih magneta obrađuje se u Kini. Ciljevi privlačenja proizvodnje zelene tehnologije u Europi također su ambiciozni jer se EU u tome bori s državnim potporama koje za takvu proizvodnju obilno daje ne samo Kina nego i SAD, u sklopu nedavno usvojenog američkog zakona o smanjenju inflacije, kao i druge ekonomski snažne države diljem svijeta. Prijedlozi Komisije, posebno zakon za poticanje razvoja "net-zero" industrije, svojevrstan su odgovor Europske unije na američki zakon IRA.
Zeleni zakoni
Postavljeni ambiciozni ciljevi u EU, mora se prekinuti ovisnost o uvozu strateških sirovina iz Kine
Europska unija planira do 2030. proizvoditi barem 40 posto zelene tehnologije koja joj je potrebna za energetsku tranziciju, potpunu ekologizaciju ekonomije i života, a pritom želi povećati i udio strateških sirovina koje su rudarene, obrađivane ili reciklirane unutar same Europske unije. Nijedna od strateških sirovina ne bi se smjela nakon 2030. u postotku većem od 65 posto uvoziti iz bilo koje treće zemlje pojedinačno. To su neki od ambicioznih ciljeva koje je Europska komisija postavila u danas usvojenim prijedlozima novih zelenih zakona.
Dobar i ambiciozan plan i u to nema sumnje. Problem sa tim planom je što ne postoji ni priblizna naznaka KAKO to ostvariti. Nema domicilnih sirovina a ni ljudi koji bi to izvesti, sve te tehnologije za rijetke elemente su jako prlljave i nema te EU zemlje koja če ih dopustiti na svom teritoriju..