Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Neobična karta

Posljednja smrtna kazna u Hrvatskoj: Zbog novca ubio cijelu obitelj, milosti nije imao ni za dvije bebe

THE CANADIAN PRESS 2022-07-15
Foto: Andrew Vaughan
1/3
13.02.2024.
u 22:06

Na društvenoj mreži X objavljena je karta koja pokazuje kada je u pojedinoj europskoj zemlji posljednji put izvršena smrtna kazna

Neobična karta Europe objavljena je na društvenoj mreži X, odnosno bivšem Twitteru, a otkriva kada je i kako posljednji put izvršena smrtna kazna u pojedinoj europskoj zemlji. Po njoj, smrtnu je kaznu najranije ukinuo Portugal, još 1846. godine, a zatvoreniku su presudili vješanjem. Mnoge će začuditi podatak kako se posljednja egzekucija u Europi dogodila praktički nedavno, konkretno 2017. u Bjelorusiji, a život je tada okončao ispaljeni hitac. Prije toga, smrtna kazna izvršena je u susjednoj joj Rusiji 1996., na isti način.

Od vješanja od giljotine

Inače, pucnjem je i usmrćeno najviše osuđenika, u deset država bilo je riječ o vješanju, a u osam o – giljotini, koju su primjenjivale Francuska, Njemačka, Švicarska, Belgija te skandinavske zemlje. Pucanj je kao smrtna kazna posljednji put odjeknuo u Hrvatskoj koncem siječnja 1987. godine, a život je tako završio četverostruki ubojica. Dušan Kosić počinio je stravičan zločin – usmrtio je cijelu obitelj, odnosno svog kolegu s posla, njegovu suprugu i kćerkice od dvije godine te osam mjeseci.

Detalji tog horora rekonstruirani su svojedobno, prema sudskim spisima, u publikaciji 24 sata. Kako su pisali, vozač kamiona Čedomir Matijević pet dana nije se pojavio na poslu. Policija je pokucala na njegova vrata na periferiji Karlovca 5. ožujka 1983. godine. Obili su vrata jer im nitko nije otvarao. Jezive scene koje su zatekli nisu mogli zamisliti ni u najgorim noćnim morama. Čedomirovo tijelo ležalo je u kuhinji, odmah pokraj ulaznih vrata. Oko glave bila je lokva krvi, a zidovi su bili poprskani. Snježana, beba od osam mjeseci, ležala je na trbuhu u krevetiću u spavaćoj sobi. Glava joj je bila deformirana i krvava. Na drugom kraju sobe ležala je mrtva dvogodišnja Dragana. Ubojica ju je pokrio dekom. Nakon što su policajci obili šupu, pronašli su tijelo Čedomirove supruge Slavice. 

Kako je pisalo u 24 sata, policajcima je ubrzo postao sumnjiv Čedomirov kolega Dušan Kosić jer se pretjerano zadužio. Uhitili su ga 30. ožujka iste godine, a brzo je sve priznao. U njegovu kamionu pronašli su popis ljudi kojima je bio dužan, a na njemu je bilo i ime Čedomira Matijevića. Dugovao je žrtvi 155.000 dinara, a plaća mu je iznosila 14.000 dinara. Kosić je vratio dugove šestorici drugih treći dan nakon nestanka Čedomira, a platio je i zaostale rate kredita.

POVEZANI ČLANCI:

Kako je i sam ispričao istražiteljima, Kosić je otišao k Čedomiru posuditi nešto novca, on mu je dao 2000 njemačkih maraka, a ostatak je spremio u ormar. Kosić se vratio u njegovu kuću dok je Čedomir bio na poslu, pričekao je da Slavica ode u šupu i ukrao ostatak novca. No, brzo je osvijestio kako će Matijevići znati tko ih je pokrao pa je krenuo za Slavicom, uzeo željeznu šipku i udario je nekoliko puta po glavi. Nesretnu djevojčicu Draganu je zadavio, a bebu tukao pepeljarom po zatiljku. Okružen njihovim beživotnim tijelima sjedio je u kuhinji sa sjekirom koju je tamo pronašao i čekao Čedomira. Udarao ga je dok se god micao.  

Iskapio konjak pa usmrćen

Smrt je, smatrao je sud, bila jedina pravedna kazna za okrutni zločin kojim je izbrisana cijela jedna obitelj. Dušan Kosić tog je hladnog siječanjskog jutra 1987. iz karlovačke samice prebačen na stratiše Jamadol. U posljednjim trenucima života dobio je i nenadanu milost – čašu s dva decilitra konjaka koju je iskapio u trenu. Imao je još jednu želju – da se novac koji je zaradio preda njegovim maloljetnim kćerima. Stavili su mu povez preko očiju i začuo se potom smrtonosni hitac. Bio je 29. siječanj 1987., kazaljke su pokazivale dva sata i osam minuta.

>> FOTO Raskošna imanja u Hrvatskoj: Posjećivali ih velikani, a sada propadaju

THE CANADIAN PRESS 2022-07-15
1/41

Tri godine kasnije, s demokratskim promjenama i stvaranjem neovisne države, u Hrvatskoj je ukinuta smrtna kazna. U posljednjih stotinu godina u Hrvatskoj su na smrt osuđene, koliko je poznato iz sudskih spisa, 1922 osobe. Na tom je popisu ime i slavonskog drumskog razbojnika Jove Stanisavljevića Čaruge možda i najzvučnije. Napunit će se 27. veljače ravno 99 godina otkako je obješen u dvorištu osječkog zatvora, uz koji je i zgrada suda, i to na svoj 28. rođendan. Njegova je banda osuđena, među ostalim, za deset umorstava i 15 razbojstava. Po kaznenoj prijavi iz 1923., na optuženičkoj je klupi završilo 19 razbojnika i njihovih pomagača, pa tako i ljubavnice, priležnice ili, rjeđe, supruge.

Kažnjeni su mahom teškom tamnicom, “pojačanom jednim danom posta” mjesečno ili godišnje. Prema Čarugi nije bilo milosti. Presuda je glasila: smrt. Izdahnuo je u velebnoj zgradi koja se, ironično, baš gradila kada je on stigao na svijet. Rođen je u selu Bare u blizini Orahovice. Jovo Stanisavljević "iskrsnuo" je krajem Prvog svjetskog rata, kada je vladala velika glad, a harali pljačkaši. Dezertirao je iz vojske, a već je ondje počinio prvo umorstvo – mađarskog vojnika usmrtio je jer im je za oko zapela ista žena, Katinka. Pridružio se kasnije Matijevićevu Kolu gorskih tića. Ta je ekipa uistinu bila laka na obaraču...

Ključne riječi

Komentara 8

BE
bezvrijedanyugodinar
22:49 13.02.2024.

A što su komunisti 45 sudili to se ne računa ? Samo Vlado Ranogajac je osudio oko 900 ljudi, a u članku piše da je u sto godina 1922 ljudi osuđeno na smrt u hr

Avatar Seurat
Seurat
22:20 13.02.2024.

Znači, srblju je oduvijek bilo milo istrjebljivanje cijelih obitelji, pa makar i srpskih. Kao što su im, vidi se po Čarugi, i razbojništva i ubojstva dragi. ...pa neke budale još imaju posla s njima!?

B2
bordon 2
08:47 14.02.2024.

Kako možeš ubiti čovjeka? A tek djecu. Za ovog monstruma je smrtna kazna nagrada. Goli otok je za njega

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije