Što ružnije i kvrgavije, s oštećenjima pa čak i gotovo trulo, takvo voće i povrće traži se na zagrebačkim tržnicama. Novi je to trend koji su pokrenule većinom mlade obitelji. Informirale su se na internetu – što je hrana ljepša, okruglija, sjajnija, ujednačene veličine i izgleda, bez pjega i bilo kakvih oštećenja – veća je mogućnost da je genetički modificirana i iz uvoza. Ili je u najmanju ruku tretirana kojekakvim kemikalijama. Što je sigurno, sigurno je, vjerojatno su zaključili.
Kruške po tri kune
Pogotovo moraju li razmišljati o zdravlju male djece.
– Majke najčešće dolaze još s djecom u kolicima i traže baš da proberem što nepravilnije jabuke. Jednako su ukusne. A i koštaju manje. Takve jabuke prodam svaki dan do zadnje – priča Zorica Balja, koja jabuke raznih vrsta prodaje na tržnici u Utrini. Ove natučene koštaju dvije kune po kilogramu, a cijene im se penju do osam kuna, ovisno o vrsti.
Jedemo puno svježiju hranu nego u većini zapadnih zemalja, kažu proizvođači
– Prodajem ovdje više od dvadeset godina i vrate mi se svi koji ih kod mene kupe. Vide da imamo domaće jabuke – ističe Zorica Balja. Da mladi vode više računa o tome što kupuju te odakle je to što će kući odnijeti u vrećicama primjećuje i prodavačica koja prodaje proizvode svoje obitelji iz doline Neretve. Ne pazi se toliko ni na cijenu, bitno je, kaže, da “nije estetski dotjerano”.
– Još ako vide crva ili puža da izviri, oduševe se. Kažu, ako oni hoće jesti, onda je dobro i za nas – ističe ta prodavačica i dodaje da je znala naći i gusjenice i gliste među salatom, ali ih ostavi da se šetkaju po klupi.
Kupuju se kod Ante Beljana i oštećene kruške iz Donjeg Miholjca za tri kune.
– Ista vrsta kruške iz uvoza košta i po 16 kuna po kilogramu. Ljudi slušaju u medijima što se sve plasira na tržište, pa uvijek pitaju prije nego što kupe – kaže Ante Beljan. Trend vraćanja onome kako su jeli naši preci je vrlo popularan u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, kaže nutricionistica Diana Gluhak. Svjesniji su ljudi onoga što jedu i okreću se zdravom stilu života.
– No ako je hrana ružnijeg izgleda ne znači da ima i visoku hranjivu vrijednost. Mladi ljudi navikli su na instant-rješenja, samo “googlaju” i to što pročitaju uzimaju zdravo za gotovo. No treba se ipak malo podrobnije educirati – kaže Diana Gluhak.
Blitva s rupicama je zdravija
Trend je primijetila i Zdenka Dodig, na čije ekološko imanje u Gradićima pored Velike Gorice dolaze, među ostalim, i po blitvu.
– Normalno je da blitva ima po sebi rupice i da ju je gricnuo neki puž ili ptica. Čak je takva blitva i zdravija od one koja nema rupice. Kad biljku zagrizu, ona ispušta određene spojeve koji joj pomažu da zacijeli dio oko rupe, a tako podiže svoj imunitet, pa time i čovjekov – napominje Zdenka Dodig i dodaje da u Hrvatskoj jedemo puno svježiju i kvalitetniju hranu nego što se jede u većini zapadnih zemalja. Ne samo da nemamo hladnjača nego su u Hrvatskoj i puno manje obujmom od onih u inozemstvu, kaže Z. Dodig.
>> Deset savjeta nutricionista kako se hraniti da sačuvate zdravlje
nema boljeg paradajza iz mog vrta u kojem se svađam sa puževima tko će prije skinuti zreli paradajz