Sudovi su počeli puno brže rješavati ovršne
postupke, pa se posljednjih mjeseci povećava i broj nekretnina koje se
prodaju u ovršnim postupcima. Potkraj ovog tjedna Očevidnik
Hrvatske gospodarske komore registrirao je 395 nekretnina
širom Hrvatske nad kojima traje postupak ovrhe.
Na tim se javnim dražbama u posljednje vrijeme najviše
pojavljuju oranice, šume i građevinsko zemljište
koje vjerovnici, najčešće banke, prodaju kako bi naplatili
dugove, ali ima i vila čija početna cijena dostiže 10-ak milijuna kuna.
Trenutačno su najviše na udaru stanovnici Čazme, gdje će se
u utorak, 20 siječnja, održati masovna dražba nad imovinom
šezdesetak tamošnjih dužnika.
Masovna pljenidba
Oranice i drugo zemljište u vlasništvu Čazmanaca
nudi se po početnoj cijeni od 244 pa i do nekoliko tisuća kuna. Dijelom
i zbog masovne ovrhe po Čazmi, Bjelovarsko-bilogorska županija
prednjači po broju ovrha. U postupku je 97 ovrha, od kojih 59 u Čazmi.
Usporedbe radi, milijunski Zagreb ima samo 20 oglašenih
ovrha nad nekretninama, Karlovačka županija četiri, Dubrovačka županija
jednu, Varaždinska pet, a Istarska i Splitsko-dalmatinska po 11.
Nakon Čazme, rekorderi po ovrhama su Osječko-baranjska i
Vukovarsko-srijemska županija, gdje trenutačno imaju po 50-ak aktivnih
predmeta. I u Slavoniji se ovrhe provode nad zemljištem
češće nego nad kućama i gospodarskim stajama, ali ima i
slučajeva da sud odmah kaže kako nekretnina oglašena na
prodaju nije oslobođena od ljudi i stvari. Za razliku od Čazme, gdje je
dug nekoliko tisuća kuna, u Slavoniji se utjeruju puno veće svote,
često u stotinama tisuća kuna.
Broj ovrha pokazatelj je ekonomskog stanja u pojedinoj regiji.
Slavonci, sa stopom nezaposlenosti oko 25 posto, imaju puno većih
problema s vraćanjem kredita od Istre, Zagreba, Varaždina ili Kvarnera,
gdje je stopa nezaposlenosti bila mala.
Neažurni sudovi
No, u HGK upozoravaju da podaci pokazuju da se svi sudovi ne odnose
jednako prema zakonskoj obvezi. Lidija Švaljek, direktorica
Centra za poslovne informacije HGK, kaže da sudovi nisu jednako ažurni
u dostavljanju podataka, zbog čega i postoje razlike po županijama.
– Sud koji vodi ovršni postupak zakonski je
obvezan na posebnom obrascu dostaviti podatke HGK, koji se potom
upisuju u Očevidnik – kaže Švaljek te dodaje da se
time građanima omogućuje da putem interneta u svakom trenutku mogu
pristupiti informacijama od javnog značenja, bez odlazaka do oglasnih
ploča sudova, čime se smanjuju troškovi i omogućuje pravno
sigurno poslovanje. Otkako je 2005. registar ustrojen, u njega je
upisano više od 5100 predmeta ponuđenih na dražbu.
Savjet dužnicima: Ne budite pasivni
Ovršenik se nikako ne bi smio ponašati pasivno i ignorirati uredno dostavljena pismena, revoltiran što mu se prodaje nekretnina, jer postupak ide dalje. Bolje je da proda nekretninu po redovitoj cijeni i dogovori se s bankom nego samo za vrijednost jedne trećine, savjetuju stručnjaci. (I. S.)
