S potvrđenom pojavom kentskog soja u nas, cijepljenje postaje još nužnije nego dosad. Prepoznavanje novog soja nije neočekivano jer se o novim sojevima u kontekstu brzog širenja piše već neko vrijeme, a paralelna tema su i cjepiva. Koliko je koje efikasno, tko bi ga trebao koristiti, je li AstraZenecino manje vrijedno, gotovo beskorisno ako nema takvu efikasnost kao Pfizer/BioNTechovo ili Modernino, treba li ga primjenjivati i na populaciji starijoj od 65 godina – sve su to pitanja koja se ponavljaju, a na njih ni u kojem trenutku ne treba biti zamorno davati odgovore.
Vektorska cjepiva nisu lošija
Kada smo ta pitanja povodom početka primjene AstraZenecina cjepiva u nas postavili našem uglednom virusnom imunologu prof. dr. sc. Stipanu Jonjiću s Medicinskog fakulteta u Rijeci, koordinatoru Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, on je odgovore sažeo u šest točaka.
– Prvo, Astrazenecino cjepivo je vektorsko cjepivo koje nosi isti S protein kao i sva druga cjepiva (osim onih cjepiva koja su zapravo inaktivirani virus SARS-CoV-2 pa uz S protein imaju i sve ostale proteine u virusnoj čestici). Drugo, nema nijednog znanstveno utemeljenog razloga zašto bi ovo vektorsko cjepivo bilo lošije od ostalih. Treće, ono što je stvorilo probleme odnosi se na to što je ova kompanija nespretno provela kliničko istraživanje i činjenicu da je u njemu bio uključen premalen broj ispitanika koji imaju više od 65 godina. Četvrto, čak ni stručne komisije u zemljama koje su rekle da ne preporučuju ovo cjepivo za osobe iznad 65. godine nisu rekle da ono ne štiti ili da ne valja, već da iz priloženih podataka kliničke studije nema dovoljno rezultata koji se odnose na ovu populaciju. Peto, budući da je naša zemlja naručila najviše cjepiva od AstraZenece, moj savjet kao znanstvenika je da se svi koji to mogu i cijepe, jer jedino tako možemo biti sigurni od mogućeg novog vala do kojeg bi moglo doći pojavom novih varijanti. Šesto, u javnosti se spominju rezultati istraživanja provedenog u Južnoj Africi koji ukazuju na slabiju zaštitu od infekcije koja se detektira PCR testom brisa sluznice koju pruža ovo, ali i još jedno cjepivo. Međutim, to ne znači da će ljudi koji su cijepljeni i oboljeti, a kamoli da će završiti u bolnici ili na respiratoru. Za sve nas je najvažnije da cjepivo štiti od bolesti, jer jednog dana će se virus i tako mijenjati i vjerojatno ćemo se morati docjepljivati, sažeto nas je prof. Jonjić proveo kroz problematiku cjepiva protiv novog koronavirusa u kontekstu početka primjene AstraZenecina cjepiva.
Pomalo neočekivana pomoć znanstvenoj zajednici koja promovira potrebu cijepljenja u svrhu zaustavljanja pandemije stigla je od jedne američke znanstvenice. Prof. dr. sc. Monica Gandhi profesorica je medicine na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu, gdje je ravnateljica Gladstone Centra za istraživanje AIDS-a te ravnateljica Klinike za HIV Opće bolnice u San Franciscu. Prof. Gandhi odmah se uključila u borbu protiv pandemije, a posebice se bavila učinkovitošću nošenja maski gdje je prva dokazala i objavila dokaz korisnosti nošenja maske za lice i za nositelja i za one s njim u interakciji.
Prije nekoliko dana je na svojem Twitter profilu u vrlo konciznoj tablici sažela glavne osobine šest cjepiva koja su već odobrena i u primjeni su ili su ušla duboko u fazu 3 kliničkih ispitivanja te o njima postoje javno dostupni podaci objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu ili barem službeni podaci koje je izdao njihov proizvođač koji na tome temelji najavu prijave za registraciju na nekom teritoriju. Tako ovdje nema kineskih cjepiva iz Sinopharma ili Sinovaca, kao ni ruskog Epivaca. Ali je zato u tablicu uvršteno rusko cjepivo Sputnik V o kojem je studija objavljena u časopisu The Lancet. Odmah nakon što je dr. Gandhi objavila tablicu cjepiva, popularizirao ju je prof. dr. sc. Gordan Lauc.
– U ovoj tablici pregledno su prikazani rezultati kliničkih studija različitih cjepiva. Ukratko, sva cjepiva vrlo učinkovito štite protiv teškog oblika bolesti, što je najvažnije za pojedinca koji se cijepi, naveo je dr. Lauc.
VIDEO: Što sve znamo o britanskom novom soju koronavirusa koji je zabilježen i u Hrvatskoj
Efikasna u raznim područjima
U crvenom bojom označenoj koloni nalazi se podatak prema kojem za kliničkih ispitivanja nije zabilježen nijedan smrtni slučaj nakon primjene cjepiva, što je očito iznimno bitno.
– Ova tablica na pregledan način sumira podatke vezane uz uspješnost šest trenutačno najzanimljivijih cjepiva protiv COVID-19 od kojih su neka odobrena za korištenje u EU. Jasno je vidljivo da pet od šest cjepiva štiti u visokom postotku od razvoja ozbiljne bolesti, odnosno zaštita postoji neovisno o geografskom području gdje se cjepivo testiralo. Po meni u tablici nedostaje izvor informacije pa bi bilo zgodno dodati još jednu kolonu u kojoj bi pisalo radi li se o završenoj kliničkoj studiji, odnosno o kojoj njezinoj fazi, komentirala je dr. sc. Dragomira Majhen s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
Kao prvo, taj instant bućkuriš sklepan u 7 mjeseci nije cjepivo već nekakva genska terapija neisprobana ni na štakorima koju čuvaju dugim cijevima. Drugo, želim sreću onima koji se odluče za sudjelovanje u najvećem medicinskom eksperimentu u povijesti ljudske vrste.