Završeno je polugodišnje predsjedanje EU
Slovenija je obavila korektno i bez većih izrazitijih postignuća koja,
kako se sada govori, nisu niti bila očekivana. To su
najčešće ocjene posla koji je EU povjerio Sloveniji kao
prvoj novoj članici, a premijer Janez Janša uz to dodaje da
su od svega najdragocjenija iskustva i znanje koje je Slovenija za tih
šest mjeseci dobila.
Slovenski eurozastupnik Jelko Kacin posebno ističe zadovoljstvo
što se tijekom slovenskog predsjedanja nitko nije pitao
dolazi li on iz Slovenije ili Slovačke. Preuzimajući predsjedanje od
Portugala Slovenija je među zadaće preuzela obveze povezane s
budućnošću EU i njezinim širenjem na zapadni
Balkan, klimatskim promjenama, lisabonskom strategijom i jačanjem
područja slobode i sigurnosti.
U Ljubljani se sada itiče da je početak slovenskog predsjedanja
obilježilo “kosovsko pitanje”, a
završetak je bio u znaku “irskog ne”
Lisabonskom ugovoru, što je čitavu EU potisnulo u krizu
kojom će se morati baviti Pariz. Kao neugodna okolnost navodi se
nekontrolirani rast cijena nafte i hrane, a predsjedajuća zemlja nije
znala ponuditi odgovor kako ljudima te nevolje ublažiti.
Slovenska diplomacija među svojim uspjesima predsjedanja ističe da su
zemlje zapadnog Balkana sada korak bliže EU i pritom ističe da su u
proteklih šest mjeseci Srbija i BiH, kao zadnje zemlje u
regiji, potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Slovenskih šest mjeseci
Počeli s Kosovom, završili s 'irskim ne’
