Premijer Andrej Plenković u današnjem jednosatnom govoru o stanju nacije, predstavljajući Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade, govorio je o postignućima svoje Vlade, gospodarskim rezultatima, ulaganjima europskog novca i projektima provedenima u proteklom razdoblju. No politički analitičar Ivan Rimac smatra da je pritom izostala jasna poruka građanima i pogled na izazove koji čekaju Hrvatsku. Premijerovo izlaganje ocijenio je monotonim, uz previše nabrajanja brojki i premalo odgovora na pitanja energetske sigurnosti, demografije i budućeg razvoja zemlje. "Ovakav govor je mogao pročitati bilo tko. Bio je potpuno ravan, bez ičega posebno naglašenog. Nisam ga doživio kao predizborni iz jednostavnog razloga što se izbori ne dobivaju nabrajanjem brojki, već uvjeravanjem ljudi da oni žive bolje. Ne da se sad brojke poklope, s nekih dva posto više ovoga, četiri posto onoga i tako dalje. U tom smislu govor je bio za ubiti pažnju, a ne za uvjeriti nekoga da mu je nešto bolje ili da bi i dalje trebao biti uz HDZ. Taj dio je manje-više zanemaren", poručio je Rimac, koji smatra i da je izvješće došlo u trenutku kojim se nastojalo potisnuti raspravu o odgovornosti Vlade u slučaju Gospić.
Prema njegovu mišljenju, Plenković je različite teme predstavljao jednakim tonom, bez obzira na njihovu važnost i ozbiljnost. "Sve ovo što ste nabrojili prilično su dramatične stvari. Međutim, Plenković to doživljava isto kao i povećanje lokalne samouprave ili otvaranje nekog novog oblika kulturnih ustanova ili drugoga. Sve mu je bilo linearno u tom govoru. Apsolutno mu je bilo svejedno o čemu govori, jer su sve stvari bile jednako prezentirane, jednakim tonom. Kako to opisati? Kao da pije gemišt i cijelo vrijeme pije isti gemišt. Sve su stvari bile jednakim tonom prezentirane", navodi. Rimac smatra i da premijer pokušava zanemariti ono što Vlada nije napravila, dok je oporba, prema njegovoj ocjeni, na te propuste jasno upozorila. "On je u prilično velikoj panici jer pokušava negirati cijeli niz stvari, a to mu baš ne uspijeva, osobito s napokon probuđenom oporbom. Prije bih rekao da propagira ignoriranje svega onoga što nije napravio i čime se ne može hvaliti. To su oporbeni zastupnici vrlo lijepo naglasili", navodi analitičar.
Kao jedan od ključnih problema govora Rimac izdvaja izostanak jasne vizije budućnosti, osobito u kontekstu energetskih i sigurnosnih izazova koji se sve snažnije odražavaju na Europu. Smatra da ulaganje u vojnu opremu samo po sebi ne znači da je Hrvatska sustavno riješila pitanje sigurnosti. "Cijeli govor bio je niz činjenica s nekim sitnim pomacima, bez ikakve perspektive budućnosti – što će se dogoditi s ovim krupnim promjenama koje se događaju u društvu. Jedino što je rekao bilo je da ćemo i dalje stajati uz Ukrajinu. Ništa drugo nije spomenuo što bi bilo značajno za pozicioniranje Hrvatske. Ne u političkom smislu, jer mi smo dio Europske unije, nego pozicioniranje što se tiče krize energenata i sigurnosnih aspekata. To što smo nakupovali nekakve tenkove, rakete ili nešto drugo nije sustavno rješavanje problema sigurnosti. Pogotovo u novim oblicima ratovanja, gdje je u prvom redu takozvano hibridno ratovanje. Nitko više ne objavljuje rat drugoj zemlji, već se događaju druge stvari, aktivnosti protivničkih zemalja koje su duboko ispod razine klasične konfrontacije u ratnom sukobu. Nikakvih takvih naznaka nije bilo i nikakvih naglasaka o budućnosti. Govorilo se gdje smo sve potrošili europske novce, a glavno je pitanje zapravo gdje ih nismo potrošili, a gdje smo ih trebali potrošiti", naglašava.
Rimac smatra da je i sam raspored događaja u Saboru pridonio tome da se pozornost preusmjeri s pitanja odgovornosti Vlade: "To su stvari koje je Plenković uredno izbjegavao. Cijela ta, ja bih rekao, igranka izvještaja Vlade namještena je tako da dođe odmah iza zahtjeva za smjenom Vlade, kako bi ugušila bilo kakvu raspravu o odgovornosti Vlade za slučaj Gospić. Bilo kakvu raspravu. I sve se svelo na njegov performans i ništa drugo". Osvrnuo se i na premijerov odnos prema oporbi te odlazak oporbenih zastupnika prije njegova dolaska u sabornicu. "On se inače okomljuje na oporbu svaki put kad dođe u Sabor. Do razine nekakvog mobinga. Spominje rodbinu, ne znam što sve ne. Neću reći da je to ispod nivoa, nego jednostavno prelazi granice pristojnosti, ako ne i granice zakonskih određenja onoga što je mobing. Oni su ovaj put htjeli izaći iz pozicije da sjede tamo i da ih netko vrijeđa. I otišli su prije nego što je on došao. Na kraju krajeva, ako je želio Saboru podnijeti izvješće o radu Vlade, onda je trebao doći na vrijeme, a ne da ga se čeka", kaže analitičar.
Govoreći o demografiji, Rimac smatra da se Hrvatska previše oslanja na sentiment prema prošlim vremenima, umjesto da se usredotoči na uvjete koji bi ljudima omogućili da zasnivaju obitelji i osiguraju budućnost svojoj djeci. "Mi imamo zastarjeli način rješavanja demografije kroz gajenje sentimenta prema prošlim vremenima, kada smo imali ruralne zajednice i kada smo imali toliku smrtnost djece da su ljudi rađali, odnosno žene su rađale mnogo djece da barem neka ostanu na životu, jer je smrtnost djece bila vrlo velika. Mi smo demografsku tranziciju prošli i takvo gajenje sentimenta prema bivšim vremenima apsolutno nije rješenje za demografsku politiku. Rješenje za demografsku politiku je dobra ekonomija u kojoj ljudi mogu zaraditi i pružiti djeci nekakvu sigurnost. Ono što je izuzetno važno jest povećavanje efikasnosti obrazovnog sustava. Ja sam u mirovini. Sigurno živim lošije nego u bilo kojem prethodnom sustavu. S te je strane teško iz te pozicije govoriti. Međutim, ovo je trenutno stanje. Doslovno trenutno. Ja predviđam da ćemo mi živjeti još puno gore. Iz više razloga", naglašava.
Kao jedan od razloga za takvu prognozu navodi energetsku sigurnost, proizvodnju hrane i nepripremljenost infrastrukture za promjene u prometu, posebno za sve veću upotrebu električnih automobila. "Mi nismo ništa riješili oko energetske sigurnosti zemlje, ne proizvodimo hranu i ono što je Europa već napravila u tranziciji na električna vozila, mi nismo osigurali čak ni podršku za vozila onih ljudi koji bi trebali doći, recimo, u Hrvatsku. Četrdeset posto Francuza vozi električna vozila. Oni prelaskom hrvatske granice više nemaju gdje napuniti vozila. I oni tu neće doći. Nijemci isto panično kupuju električna vozila. Oni također neće doći u Hrvatsku. Zaustavit će se u Sloveniji, okrenuti i otići negdje drugdje", kaže.
Rimac smatra i da Hrvatska nedovoljno koristi europski novac za dugoročni razvoj te da se previše ulaže u projekte koji dobro izgledaju, ali ne rješavaju temeljne ekonomske probleme. "Mi se ne pripremamo za budućnost, već gradimo Potemkinova sela za pokazivanje Europi i nismo potrošili njihove novce. Njihove, doslovno njihove, jer to su novci od najrazvijenijih zemalja koje su htjele smanjiti razliku između sebe i nas. Ali oni sada vide. I Europi postaje dosta jer vide da se taj novac troši na krive stvari. I koliko god on mislio da lijepo kotira u Europi, to neće povećati europska izdvajanja za naš razvoj, pogotovo ako se razvoj sastoji u građenju lijepih fasada i obnavljanju crkava, a ne u ekonomskom razvoju i osiguranju stabilnosti ekonomije", zaključuje Rimac.
Otvori KEKS Pay
"Politički analitičar" sa zadatkom da analizira kako ljevica poželi. 🤣🤣🤣🤣