Premijer Andrej Plenković upisao se u knjigu žalosti otvorenu u Hrvatskom saboru u povodu smrti HDZ-ova zastupnika Miroslava Tuđmana te prigodnim riječima istaknuo njegov doprinos u demokratizaciji zemlje i izgradnji hrvatskih institucija.
Sin prvog hrvatskog predsjednika, najstariji saborski zastupnik Miroslav Tuđman, bio je politički angažiran znanstvenik, čovjek koji je vrlo studiozno pristupao svom radu u Saboru. Uživao je poštovanje brojnih aktera, neovisno o političkoj pripadnosti, izjavio je Plenković. Za Tuđmana je istaknuo da je u proteklih tridesetak godina slobodne, moderne i demokratske Hrvatske bio jedan od političara koji su pridonijeli demokratizaciji zemlje i procesu izgradnje hrvatskih institucija, kao jedan od utemeljitelja hrvatskog sigurnosno-obavještajnog sustava.
Izrazivši sućut obitelji u ime Vlade, HDZ-a i svoje osobno, Plenković je poručio da će se Miroslava Tuđmana s ponosom sjećati svi koji su pratili njegov rad i cijenili njegov doprinos slobodnoj Hrvatskoj.
Miroslav Tuđman, koji je preminuo u nedjelju u 75. godini života, bio je istaknuti znanstvenik, sveučilišni profesor, publicist i jedan od utemeljitelja hrvatskog obavještajnog sustava. Bio je stručnjak za informacijske znanosti, a diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1970., gdje je doktorirao 1985.
Od 1972. radio je u Referalnom centru u Zagrebu, od 1977. u Zavodu za kulturu Hrvatske, a od 1988. na Filozofskom fakultetu, gdje je bio redoviti profesor te osnivač i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije (1989.–90.).
Informacijske znanosti i državna sigurnost
Bavio se teorijom i epistemologijom informacijske znanosti te problemima državne sigurnosti. Autor je oko 200 znanstvenih i stručnih članaka, desetak knjiga, organizator mnogih stručnih skupova i voditelj niza istraživačkih projekata.
Važnija djela su mu: Struktura kulturne informacije, Paradigma informacijske znanosti, Teorija informacijske znanosti, Obavijest i znanje, Uvod u informacijsku znanost, Priča o Paddyju Ashdownu i Tuđmanovoj salveti, Krivi za zločin samoodređenja?, Prikazalište znanja, Istina o Bosni i Hercegovini, Vrijeme krivokletnika, Informacijsko ratište i informacijska znanost, Programiranje istine, Programirane hereze i hrvatski otpori, Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije, Oslobađajuće presude haškoga Suda Tuđmanovoj Hrvatskoj, Tuđmanov arhiv i Druga strana Rubikona (2017.).
Bio je glavni urednik časopisa Pitanja i National Security and the Future. Kao diplomirani filozof i sociolog i doktor informacijskih znanosti predavao je na brojnim institucijama, od Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Mostaru, preko Ratne škole do Diplomatske i Obavještajne akademije. Tijekom i nakon Domovinskog rata obnašao je dužnosti ravnatelja Hrvatske izvještajne službe, člana Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti predsjednika Republike i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
Tuđman je bio prvi voditelj Centra za strategijske studije (1992.–93.) te osnivač Obavještajne akademije 1998. godine.
Saborski je doajen, u Hrvatski sabor prvi je put izabran 2011. godine, a njegov zastupnički rad karakterizirali su odmjerenost, argumentiranost, stručnost, poštivanje drugih. U aktualnom sazivu Sabora bio je voditelj saborskog Izaslanstva u Parlamentranoj skupštini NATO-a te član odbora za obranu, za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, za ratne veterane te za međuparlamentarnu suradnju.
Trebao se upisati u knjigu žalosti u povodu smrti pravične, civilizirane i bogate RH.