Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Plaće su male, posla nema, korupcija je velika, ali Albanci su ljudi koji se smiju

"S jedne strane imate pješčane plaže i hotele za koje nikad ne biste rekli da se nalaze u Albaniji, a s druge strane ceste ljudi doslovno žive u blatu"
10. prosinca 2019. u 12:19 9 komentara 959 prikaza
Uz sve brojne probleme ovoj se zemlji dogodio i razoran potres
Foto: Florion Goga/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

I države se razlikuju po “popularnosti” pa su tako neke zemlje veće, moćnije, važnije te samim time medijski eksponiranije, o drugima se piše i zna manje, dok su treće na samoj margini te u fokus javnosti dospiju samo u izvanrednim situacijama. Unatoč relativnoj geografskoj blizini s Hrvatskom, pa čak i određenim povijesnim, ali i suvremenim sličnostima, ne treba dva puta pogađati u koji skupinu zemalja spada - Albanija. Čak 6,4 stupnja po Richteru. Većina će znati da je tolika bila jačina potresa koji je krajem prošlog mjeseca pogodio ovu zemlju na obali Sredozemlja te je zavio u crno. No to je dobar povod da se zapitamo što još znamo o Albaniji, osim možda pogrdnih naziva sa sportskih stadiona ili često neumjesnih šala na nacionalnoj osnovi. I zašto ne znamo više?

Potres u Albaniji SNAŽNI POTRESI Apokaliptični prizori iz Albanije: 'Susjedi su skakali kroz prozore, čuli smo jecaje'

– Volimo svoju zemlju pa ne želimo govoriti loše stvari o njoj, ali nije uvijek lako iako za nas kažu da smo ljudi dobre volje koji se često smiju. Male su plaće, nema se gdje raditi, ljudi su siromašni, a tu su i loši političari, korupcija, kriminal… Sad, nakon ovih nesretnih potresa, još je i gore. Uvijek to nekako pogodi najslabije – govore nam dvojica Albanaca s kojima smo razgovarali o njihovoj zemlji. U šali kažu kako imaju nekoliko prijatelja u Hrvatskoj i uvijek im je smiješno kada oni kažu da je Hrvatska mala i nepoznata zemlja.

– A mi kao da uopće nismo na karti svijeta – kažu u šali pa se ispravljaju, osim kada nas treba za nešto prozivati.

VIDEO Spasioci traže preživjele u snažnom potresu u Albaniji

Kontrast do kontrasta

Jedan od razloga izoliranosti Albanije leži u njezinoj zatvorenosti u vrijeme komunizma, a uz to se razdoblje veže jedno ime – Enver Hoxha, generalni sekretar i komunistički vođa Albanije od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do 1980-ih godina. Unatoč tome što je ruralno orijentiranu zemlju okrenuo industrijalizaciji temeljenoj na rudama, podaci pokazuju da je svaki treći Albanac na svojoj koži osjetio teror režima. Hoxha, za kojeg je poznato da se divio Staljinu, oduzimao je zemlju bogatima te provodio nacionalizaciju, zabranio je vjeru te zatvarao i ubijao neistomišljenike. Potaknuta promjenama u Europi, i Albanija početkom 1990-ih godina napušta socijalizam, komunizam i ateizam te od 22. ožujka 1992. godine službeno postoji Republika Albanija.

NAKON SNAŽNOG POTRESA Hrvatska šalje pomoć Albaniji: Helikoptere, potražne pse i specijalne timove

Danas je to zemlja u kojoj na površini dvostruko manjoj od Hrvatske živi oko tri milijuna ljudi, većinom Albanaca, uz grčku manjinu od tri do deset posto, ovisno o interpretacijama. Postoje polemike i o religijskim procjenama s obzirom na to da je vjera u komunizmu bila zabranjena te su u praksi mnogi Albanci i dalje ateisti, no u brojkama je najviše muslimana, a slijede pravoslavci i katolici.

Najporaznija činjenica za Albaniju jest da je poznata po iseljavanju velikog broja ljudi. Procjenjuje se da je više od milijun Albanaca, odnosno jedna četvrtina stanovnika otišla u inozemstvo, a jednom dijelu stanovništva koji je ostao u zemlji jedini je prihod novac koji im rodbina u dijaspori šalje. U međuvremenu je, naime, većina one industrije iz doba socijalizma zamrla pa se danas stanovništvo uglavnom bavi poljoprivredom te je rašireno siromaštvo.

VIDEO Potraga za preživjelima u snažnom potresu u Albaniji

Prema tamošnjem Institutu za statistiku, prosječna neto plaća u jednoj od najsiromašnijih zemalja Europe iznosi 51.531 albanski lek, odnosno nešto više od 400 eura.

– Znate kako je to s prosjekom, kao svatko dobiva nekoliko stotina eura, a ono ljudi konobare za 80 eura mjesečno – govori nam Shaip, jedan od sugovornika. On je student iz Tirane, glavnog grada Albanije, te odmah napominje da je život u velikom gradu puno drukčiji nego u ostatku zemlje. Unatoč vidljivom sveopćem siromaštvu, Tirana ima moderne i bogate dijelove, a zbog sve većih razlika Albaniju počinju nazivati zemljom kontrasta.

Potres u Albaniji Raste broj žrtava Novi potres u Albaniji. Ljudi u panici bježali na ulice, oštećena bolnica

– S jedne strane imate pješčane plaže i bogate hotele za koje, ako fotografirate iz pravog kuta, nikad ne biste rekli da se nalaze u Albaniji, a s druge strane ceste ljudi doslovno žive na ulici, u blatu – govori Arber iz Drača, drugog po veličini grada u Albaniji, koji se nalazi na obali te je predvodnik razvoja turizma.

U Albaniji danas poljoprivreda čini petinu ukupnog gospodarstva, dio pripada preostaloj industriji, a dio uslužnom sektoru u kojem dominira upravo turizam. Takozvana Zemlja orlova gostima se počela otvarati tek zadnjih desetak godina, dok je prije bila poznata i kao “mediteranska enigma”. Sada je na godišnjoj razini posjeti oko pet milijuna ljudi, najviše iz susjednih zemalja, a privlačna je ponajprije zbog pristupačnih cijena. Kada se govori o gospodarstvu Albanije, njezin je BDP lani iznosio oko 15 milijardi dolara, što je gotovo četiri puta manje od hrvatskog. Ipak, specifičnost albanske ekonomije je da ona raste već više od 20 godina, a nije bila u padu ni tijekom krize. Ipak, ne tako pohvalna karakteristika je i siva ekonomija, krijumčarenje te korupcija.

FOTO Nakon novih potresa proglašeno izvanredno stanje u dva albanska grada

Uz sve brojne probleme ovoj se zemlji dogodio i razoran potres
1 / 6
Potres u Albaniji

– Postoji puno priča i urbanih legendi među Albancima, neke nisu istinite, neke vjerojatno i jesu. Ali kada vidiš taj neki izrazito skup automobil na cesti, nekako znaš da nije kupljen prosječnom plaćom – slažu se naši sugovornici.

Jedna od takvih priča je ona o selu Lazaratu u kojem se nalaze najveće plantaže marihuane. Albanija je, naime, poznata kao glavni proizvođač marihuane koja se onda krijumčari u Europu, na sjever prema Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj, na jug prema Grčkoj te morskim putem prema Italiji. “Tarifa” koja se može pronaći na internetu jest da u Albaniji, gdje je marihuana također ilegalna, kilogram stoji između 100 i 200 eura, a u Europi i od 10 do 15 puta više. Većina proizvedene “trave” u Albaniji se ne konzumira, nego se šalje preko granice, a to je praktički jedino što Albanija “izvozi”.

Ilustracija zajednički sustav Beograd: 'Zaustavite stvaranje energetske velike Albanije'

Legenda o selu Lazaratu kaže da je ono godinama imalo određenu “autonomiju” te da tamo ni policija nije smjela ulaziti, a onda je došlo do velikih racija i sukoba 2014. Iako se u posljednje vrijeme radi na suzbijanju kriminala, podaci kažu da Albanija godišnje proizvede oko 900 tona marihuane na čemu se zarađuju milijarde eura. U Albaniji je i industrija kockanja donedavno imala godišnji promet od oko 700 milijuna eura, no Vlada je krajem prošle godine donijela zakon kojim je zabranila sve vrste kockanja pa i sportsko klađenje što je rezultiralo zatvaranjem gotovo 4500 kladionica. Cilj je, kako su objasnili, suzbijanje ovisnosti, ali i sprečavanje korupcije te namještanja rezultata u sportu.

Incidentna politička situacija

Albanija je 2009. predala zahtjev za članstvo u EU, a 2014. dobila je status kandidatkinje te se stoga zadnjih godina trudi napredovati kako bi ispunila taj cilj. Ipak, Albaniju redovito potresaju i politički potresi koji su u ovoj godini bili osobito jaki. Od uvođenja pluralizma početkom 1990-ih godina u Albaniji dominiraju dvije najjače stranke pri čemu je trenutačni premijer lider Socijalističke partije Edi Rama, a na čelu glavne opozicijske Demokratske stranke je Lulzim Basha. Trenutačni predsjednik Albanije nezavisni je Ilir Meta čiji je opoziv premijer zatražio ove godine. Političari se međusobno optužuju za prijevare i korupciju, situacija je veoma napeta, a ove je godinama eskalirala i velikim prosvjedima.

– Oni na vlasti i oni u opoziciji većinu se vremena samo međusobno napadaju i ne rade ništa konstruktivno za narod i državu – komentari su Albanaca na njihovu političku situaciju, a osim stalnih unutarnjih napetosti, jedna od glavnih političkih tema redovito su i odnosi s Kosovom te Srbijom.

Tako je zadnja vijest koja je punila novinske stupce bila da se Kosovo, gdje žive većinom Albanci, njih još više od 1,5 milijuna, energetski odvojilo od Srbije i priključilo Albaniji. Na to je odmah reagirao službeni Beograd koji pak redovito na međunarodnoj sceni proziva, kako kažu, zbog težnji za “velikom Albanijom”.

U Tomislavovom domu na Sljemenu traju prirpeme za karantenu
KULTNI HOTEL
Zašto se zatvara Tomislavac: Ljudi će u karanteni boraviti 15-ak dana uz potpuni komfor
tt
Tabu tema
Evo što morate znati o životu s hemoroidima
  • Avatar ZvanicniBeograd
    ZvanicniBeograd:

    Albanci u Albaniji su jedno, a ovi na Kosovu i Metohiji ipak nesto sasvim drugo. Imam nekolicinu prijatelja koji su isli u Albaniju na more i imaju samo reci hvale. Naspram onoga sto vam se servira po mainstream medijima o ... prikaži još! nekakvoj slozi Albanaca svih i svuda, Srbi su u Albaniji vrlo dragi gosti, koje gostoljubivi Albanci docekuju sa odusevljenjem. Cak nam se vise obraduju nego ovima sa KiM koji bi odmah potegli price o ujedinjenjima i slicno. Veliki pozdrav za bracu Albance.

  • TEUTA:

    500 godina Turske Vladavine i 50 godina staljinizma bio bi veliki udarac za bilo koji narod.

  • Barbasmora:

    "Plaće su male, posla nema, korupcija je velika...." na sricu je u lipoj mojoj domovini drugacije i nitko ne bjezi kao ekonomski migrant na zapad....I onda se probidim i vidim Kolindu i HDZ.