Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Rat u Ukrajini

Unatoč nezapamćenim sankcijama rusko gospodarstvo raste, ali Putin se sad suočava s ekonomskom trilemom

Foto: Reuters/Pixsell
1/5
24.02.2024.
u 17:18

Danas, dvije godine nakon ruske invazije na Ukrajinu svi se ekonomisti slažu: rusko gospodarstvo nije kolabiralo. A upravo su njegovu propast mnogi predviđali kada su EU, SAD i drugi uveli sankcije bez presedana nakon invazije u veljači 2022.

Ruska ratna ekonomija je u procvatu – piše Business Insider u svojoj analizi povodom druge godišnjice ruske agresije na Ukrajinu. To može zvučati kontradiktorno, ali ukupni rast BDP-a nije neuobičajen u vrijeme ratnih sukoba. Iako postoje sumnje u točnost i potpunost ružičastih ekonomskih podataka koje je Rusija objavila u posljednje dvije godine, Moskva je izgleda spremna nastaviti financirati svoj rat i treću godinu - a ratovi su skupi. "Sa čisto ekonomskog stajališta, Rusija ima dosta prostora za nastavak vođenja rata", rekao je za Business Insider Hassan Malik, globalni makro strateg i stručnjak za Rusiju u bostonskoj tvrtki za upravljanje investicijama Loomis Sayles.

Uostalom, Rusija se štiti od sankcija još od 2014., kada je pogođena nizom trgovinskih ograničenja nakon što je nezakonito anektirala Krim od Ukrajine. Povrh toga, još uvijek gospodarstvo podržavaju prihodi od prodaje nafte. Business Insider donosi oet razloga zbog kojih je Rusija uspjela održati svoje gospodarstvo jakim i nakon dvije godine ratovanja.

1. Ratovanje izvan vlastitih granica

Jedan od ključnih razloga zbog kojih rusko gospodarstvo još uvijek funkcionira dobro je zbog lokacije rata. "Rat se uglavnom vodi na ukrajinskoj zemlji i uništava uglavnom ukrajinske domove, tvrtke i farme tako da je izravan utjecaj na ruske proizvodne kapacitete i kućanstva relativno ograničen", rekao je Malik. To se vidi po usporedbi utjecaja rata na gospodarstva Rusije i Ukrajine. U 2022., prvoj godini rata, rusko gospodarstvo smanjilo se za 1,2%, prema službenoj statistici. Analitičari koje je anketirao Reuters očekuju da će ruski BDP porasti za 3,1% u 2023. Sama Rusija još nije objavila svoj cjelogodišnji rast BDP-a za 2023.

Za usporedbu, BDP Ukrajine pao je 29,1% u 2022., a središnja banka zemlje predviđa rast zemlje od 4,9% u 2023. Ni oni još nisu objavili službene podatke o rastu. "U scenariju u kojem se rat ne vodi na vašem terenu, rat može djelovati kao veliki šok potražnje, posebno za ratnim zalihama i ljudstvom", objasnio je Malik. To se dogodilo u Rusiji: rat je potaknuo gospodarstvo.

2. Stvaranje potražnje za robom i uslugama iz ratnog doba

U Rusiji vlada potražnja za robom i uslugama koje održavaju rat. Ruska vojska treba fizičke zalihe — stvari poput oružja, streljiva i zavoja. Potražnja potiče industrije koje proizvode tu robu — osobito na domaćem tržištu, budući da je uvoz u Rusiju ograničen zbog sankcija. Potražnja za vojnom robom toliko je intenzivna da je čak i jedna pekara u središnjoj Rusiji angažirana kao pomoć u ratnim naporima. Ta pekara — koja je pokazivala svoje svježe proizvedene dronove pored upravo ispečenog kruha na ruskoj televiziji — sada je pod sankcijama SAD-a .  Također, ratne borbe zahtijevaju ljudstvo.

Rusija je bila suočena s demografskom krizom s padom stanovništva i padom stope nataliteta i prije rata s Ukrajinom. S početkom rata, gotovo milijun Rusa — uključujući muškarce u vojnoj dobi — pobjeglo je iz svoje domovine, što je još više smanjilo radnu snagu u zemlji. Mobilizacija muškaraca za rat od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina stvorila je manjak radne snage koji traje od 2022.

Prošle godine Rusija se suočila s nedostatkom od 5 milijuna radnika jer su slobodna radna mjesta porasla za gotovo 5% u odnosu na godinu prije. U studenom je Rusija zabilježila rekordno nisku stopu nezaposlenosti od 2,9%. Zahvaljujući nedostatku radne snage, plaće su porasle - zauzvrat podržavajući potrošnju i gospodarski rast. U prvih 11 mjeseci 2023. realne plaće u Rusiji — što isključuje inflaciju — porasle su 7,6% u odnosu na godinu prije, rekao je Anton Kotjakov, ruski ministar rada i socijalne zaštite. Realne plaće porasle su 33,2 posto u šest godina, dodao je. Ruska službena statistika plaća u skladu je s analizom Bloomberga , objavljenom u siječnju, koja je pokazala da su plaće u privatnom sektoru prošle godine u Rusiji porasle za 8% do 20%.

3. Samodostatnost u proizvodnji oružja i robe

Rusija je velika svjetska ekonomija — osma po veličini u svijetu 2022. — dijelom zbog svoje snažne pozicije proizvođača dobara poput nafte, prirodnog plina, pšenice i metala. Međutim, za razliku od mnogih zemalja, Rusija je također samodostatna u proizvodnji kritičnih sirovina poput nafte, prirodnog plina i pšenice, što joj je pomoglo da preživi godine sankcija. "Iako su zapadne sankcije i trgovinska ograničenja nedvojbeno imali marginalni učinak na rusko gospodarstvo, utjecaj je posebno ograničen u uglavnom ruskoj obrambenoj industriji", rekao je Malik, govoreći o gospodarstvu temeljenom na samodostatnosti i ograničenoj vanjskoj trgovini.

Kao jedan od vodećih svjetskih izvoznika oružja, Rusija također može sama zadovoljiti većinu svojih obrambenih potreba, čak i za sofisticirano oružje, dodao je Malik. To, zajedno s mjerama koje je Rusija uvela kako bi potaknula svoje gospodarstvo - uključujući paralelni uvoz, okretanje prema alternativnim izvoznim tržištima kao što su Kina i Indija, i nove opskrbne lance - dodatno razvodnjava utjecaj zapadnih sankcija na rusku obrambenu industriju i ratno gospodarstvo, rekao je Malik za Business Insider.

VEZANI ČLANCI:

4. Poticanje i učvršćivanje gospodarstva subvencijama i politikama

Državne subvencije, potrošnja i politike također podupiru rusko gospodarstvo. Pokušaj Moskve da podupre svoje ratno gospodarstvo bio je toliko agresivan da su subvencije za snižene hipoteke stvorile balon na stambenom tržištu. Ruska vlada pokrenula je i druge vrste subvencioniranih kredita za poduzeća, dodatno stimulirajući potražnju u gospodarstvu. Ruski kreatori politike također su brzo uskočili kako bi stabilizirali tržište i gospodarstvo nakon što je Moskva napala Ukrajinu. Poduzeli su korake uključujući zatvaranje Moskovske burze na početku agresije, nametanje kontrole kapitala i upravljanje monetarnom politikom. "To je učinjeno relativno brzo. Mnogo je ruskih financijskih instrumenata blokirano", rekao je Sergej Guriev, bivši glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj, u razgovoru prošlog mjeseca.

5. Održavanje inozemnog duga niskim i izvoza jakim

Rusija je u rat ušla s malim vanjskim dugom, a njezin tekući račun bio je u suficitu dijelom zahvaljujući utjecaju rata na cijene roba."Takav razvoj događaja uvelike je kompenzirao poteze Zapada kao što je zamrzavanje rezervi središnje banke ", rekao je Malik koji podsjeća kako je Rusija uspjela odvojiti gotovo jednu trećinu svog proračuna za 2024. na obrambenu potrošnju, unatoč svim sankcijama kojima je pogođena. Malik nije jedini koji misli da Rusija ima prostora za dulje vođenje rata. Tijekom prošle godine i drugi stručnjaci su rekli da Rusija ima novca da financira svoj rat u Ukrajini nekoliko godina. Alex Isakov, ekonomist Bloomberg Economicsa, rekao je u izvješću od 17. siječnja da će likvidna sredstva ruskog nacionalnog fonda bogatstva trajati još godinu ili dvije ako izvozne cijene nafte padnu ispod 50 dolara po barelu.

Prosječna cijena vodeće ruske sirove nafte Urals bila je oko 63 dolara po barelu 2023. godine. Iako je Rusija uspjela izbjeći ekonomsku katastrofu nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. i navukla na sebe opsežne zapadne sankcije, to ne znači da je sve dobro na Putinovom domaćem terenu. 

Ekonomska trilema

Unatoč procvatu, Putin pokušava riješiti ekonomsku "trilemu" koju je nedavno rekao bivši dužnosnik ruske središnje banke. "Njegovi izazovi su trostruki: mora financirati svoj tekući rat protiv Ukrajine, održati životni standard svog stanovništva i zaštititi makroekonomsku stabilnost", napisala je Alexandra Prokopenko o Putinu u Foreign Policy u siječnju. "Postizanje prvog i drugog cilja zahtijevat će veću potrošnju, što će potaknuti inflaciju i time spriječiti postizanje trećeg cilja", dodala je.

Putin se već morao osobno ispričati zbog cijene jaja u Rusiji, koja je skočila 42% u 12 mjeseci prije studenog 2023., prema podacima državne statističke agencije Rosstat. "Uostalom, samo ružičaste brojke BDP-a nisu potpun prikaz gospodarske uspješnosti tijekom rata“ - rekao je Sergej Guriev. "Vi proizvodite oružje i streljivo, plaćate ih iz proračuna, ali to oružje i streljivo ne pridonose kvaliteti života, ne pridonose budućem gospodarskom rastu", rekao je Guriev. "Oni se šalju u Ukrajinu, gdje se uništavaju."

Ruski doprinos iz rata toliko potiče njezino gospodarstvo da postoji rizik od stagnacije - ili čak "potpune krize" - nakon što sukob završi, navodi se u siječanjskom izvješću Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. "Što dulje rat bude trajao, to će gospodarstvo postati ovisnije o vojnim izdacima", napisali su ekonomisti austrijskog think tanka.

A kako sada stvari stoje kraj rata se još ne nazire.

No danas, dvije godine nakon ruske invazije na Ukrajinu svi se ekonomisti slažu: rusko gospodarstvo nije kolabiralo. A upravo su njegovu propast mnogi predviđali kada su EU, SAD i drugi uveli sankcije bez presedana nakon invazije u veljači 2022. Sada rasprava o ruskom gospodarstvu u zapadnim prijestolnicama ima trezveniji ton. Malo tko više dovodi u pitanje njegovu otpornost. A tu otpornost Rusija uvelike duguje i tome kako je Moskva zaobišla sankcije. Dvije od najupečatljivijih su kako je zaobišao kontrolu izvoza kako bi nastavio nabavljati zapadnu robu i kako je nastavio prodavati svoju naftu diljem svijeta, unatoč tome što je zapadni savez uveo ograničenje cijene nafte u prosincu 2022. To je imalo za cilj ograničiti zapadne usluge za transport ruske nafte ako se nafta ne prodaje ispod 60 dolara (56 eura) po barelu. Međutim, Rusija već gotovo godinu dana prodaje svoju naftu po cijenama bliskim tržišnim.

VEZANI ČLANCI:

To je uglavnom zbog njegove takozvane flote brodova u sjeni, koji su pomogli ruskoj nafti da dospije na tržišta u zemljama poput Kine, Indije i Pakistana, a da nije podvrgnuta ograničenju. Sjedinjene Države sve češće sankcioniraju pojedinačne brodove i subjekte za koje vjeruju da krše gornju granicu, a analitičari smatraju da bi to moglo biti ključno za ograničavanje prihoda od ruskog izvoza nafte. U pogledu ograničavanja načina na koji Rusija pristupa zapadnim komponentama uvozom preko trećih zemalja smatra se kako tu banke imaju ključnu ulogu.

Američki predsjednik Joe Biden izdao je u prosincu uredbu kojom se odobravaju moguće sankcije protiv stranih banaka koje dopuštaju transakcije koje pomažu financiranju ruske vojno-industrijske baze. "Financijske institucije imaju veliku ulogu kada je riječ o provedbi stručnih kontrola jer mogu vidjeti neke od tih transakcija s financijske strane kojima je vrlo teško fizički ući u trag" – ističu nalaitičari. Chris Weafer, investicijski savjetnik koji je radio u Rusiji više od 25 godina, kaže da je ogromna baza resursa zemlje dosljedno podcjenjivana kada su uvedene sankcije, ukazujući na stalnu važnost nafte i plina za globalna tržišta, i robu poput urana, koji SAD još uvijek kupuje u velikim količinama. "Dajemo financijsku potporu Ukrajini jednom rukom, a onda dajemo Rusiji drugom rukom. I dalje kupujemo njihovu energiju, ne provodimo u potpunosti ograničenje cijena nafte i embargo, i još uvijek ne punu provedbu kontrole izvoza", napominju analitičari.

VIDEO Pula dobila prvu rotacijsku garažu u Hrvatskoj

Komentara 87

Avatar Rumba
Rumba
17:36 24.02.2024.

Plin nafta se prodaju ostalo otpada na vojnu industriju i to je to

KI
kiseli
17:35 24.02.2024.

Nedavno sam pročitao da Rusija ima 60 puta više nafte nego što godišnje potroše. Sankcije očito tu ne pomažu a vjerojatno si rat mogu priuštiti

Avatar Heisenberg
Heisenberg
18:09 24.02.2024.

Zanimljivo je usporediti ovaj tekst u odnosu sa tonom ispisanih od prošle i predprošle godine. Gebelsov aparat je štancao apokaliptične tekstove o propasti Rusije kad ono čorak! A što reći o SAD-u koji nameće sankcije jednoj pekari ! Znači voda je već do grla.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije