Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 123
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
HERCEGOVAC U CENTRU SVJETSKE PAŽNJE

Petar Mihić: Zbog mog slatkog pelina koji liječi koronu telefon mi ne prestaje zvoniti

08.10.2020.
u 13:23

Petar Mihić iz Ljubinja jedini u BiH uzgaja slatki pelin. Nakon objave njemačkih znanstvenika o djelotvornosti u liječenju kontaktirali su ga stručnjaci iz Zagreba i Beograda

Kad je Petar Mihić iz Ljubinja u Hercegovini prije osam godina odlučio zasaditi slatki pelin (Artemisia annua), nije ni slutio da će ta “obična” ljekovita biljka ni desetljeće poslije postati “oružje” u borbi protiv koronavirusa, trenutačno najveće svjetske pošasti.

Danas Petar tu biljku s dokazano višestruko ljekovitim svojstvima uzgaja na plantaži od oko osam duluma (8000 četvornih metara). Otkako se vijest da su istraživanja njemačkih znanstvenika pokazala da su ekstrakti slatkog pelina aktivni protiv SARS-CoV-2 proširila regijom brzinom munje, Petru telefon stalno zvoni. Sve je više onih koji žele naručiti i isprobati pripravke od te ljekovite biljke. Štoviše, pojedini bosanskohercegovački epidemiolozi ističu da su upoznati s djelotvornošću čaja od slatkog pelina kod pozitivnih na koronavirus u svim fazama infekcije.

Sve više zanimanja

Istraživanje je, naime, piše Deutsche Welle, nemalo iznenadilo i šokiralo tamošnje znanstvenike s Instituta Max Planck u Potsdamu, a rezultati do kojih su došli u liječenju oboljelih od COVID-19 slatkim pelinom ulijevaju, objavljeno je, nadu za početak kliničkih ispitivanja. I ne samo da ima antivirusno djelovanje. Slatki pelin liječi parazite, uzročnike malarije, vrlo je učinkovit i protiv gljivica, bakterija... Primjerice, čajem od slatkog pelina možete se umivati i tako smanjiti i olakšati probleme svrbeži očiju i lica izazvane alergijom na polen ili prašinu. Slatki pelin u ovim se krajevima, osim kao lijek, koristio i kao miris i začin. Listovi te biljke najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su, prema nekim istraživanjima, kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave. Kinezi su ga koristili i protiv SARS-CoV 2005. A ravno iz Kine Petru je stiglo i prvo sjeme slatkog pelina, odakle mu ga je donio prijatelj.

– Sve je, otprilike, nekako krenulo sa smiljem. Kada je u Hercegovini za njim počela pomama te se zasadile brojne plantaže, ja sam odlučio probati nešto drukčije. Istraživao sam na internetu, naišao na slatki pelin i počeo ga proučavati. Doznao sam tako o njegovim brojnim blagotvornim svojstvima – govori za Večernji list ovaj, koliko je poznato, zasad jedini (plantažni) uzgajivač slatkog pelina u Bosni i Hercegovini.

VIDEO Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati

U početku ga je uzgajao na 1-2 tisuće četvornih metara. Prvih šest godina gotovo sve morao je baciti. Zanimanja nije bilo. Tek mali dio podijelio je prijateljima i poznanicima. No u posljednje dvije godine potražnja za pripravcima od slatkog pelina znatno je porasla. Danas Petar od te ljekovite biljke spravlja čaj, tinkture, eterično ulje, tu je i cvjetni prah, a uskoro počinje i s proizvodnjom kapsula. Za preparate se zanimaju odasvud, iz cijele Bosne i Hercegovine, ali sve više upita stiže i izvan njezinih granica. Mogli bismo kazati, iz cijele Europe pa i svijeta. Kaže, uglavnom su to starije osobe, a razlozi su različiti. Od liječenja i ublažavanja tegoba zbog zaraze koronavirusom do jačanja imuniteta. I svi su, kaže ovaj Hercegovac za Večernji list, zadovoljni, reakcije su pozitivne. Kad jednom naruče proizvod, ponovno ga traže.

– Nakon objave obećavajućih vijesti iz Njemačke o istraživanju djelovanja slatkog pelina, kontaktirali su me profesori iz Zagreba i Beograda i tražili da im pošaljem uzorke kako bi se i oni uključili u istraživanja – govori nam Petar te dodaje da su najtraženije tinkture, koje zapravo predstavljaju tekuće ekstrakte biljaka, gdje, primjerice, 20 kapi zamjenjuje šalicu čaja.

Pakiranja tinkture uglavnom su od 50 ml, a čaja, koliko tko zatraži. Primjerice, kaže, netko uzme tek 50 g da proba, a nakon toga narudžba raste. Najčešća su pakiranja od 100 g. Naručuje se uglavnom na internetu, za preuzimanje se s kupcima lako dogovori. Cijene su, dodaje, pristupačne, a ne može ih ni s čim usporediti jer je zasad jedini koji prodaje preparate od slatkog pelina iz stopostotnog biouzgoja.

Svake godine Petar počinje iznova jer riječ je o jednogodišnjoj biljci. Sadi je u ožujku ili travnju, a bere u rujnu. Umjetna sredstva, kemikalije, ne koristi, čista je to organska proizvodnja, ističe. Posao iziskuje svakodnevan višesatni rad na plantaži. Treba počistiti korov, ukloniti oboljele stabljike, travu, navodnjavati... I sve to ručno. Ipak, s obitelji sve stigne. Troškova nema mnogo. Jer, kako kaže, na vlastitoj zemlji proizvodi vlastito sjeme za sadnice, a ima i stajskog gnojiva. Iz kućne su radinosti i pakiranja proizvoda. Tako je, primjerice, čaj pakiran u ekološke papirnate vrećice.

– Slatki pelin uzgajamo na plodnom hercegovačkom tlu, gdje su uvjeti za rast ove biljke vrlo povoljni. Zbog toga se u našem kraju slatki pelin, u narodu poznatiji kao bejturan ili baktunar, javlja i kao samonikla biljka. Proizvodni ciklus slatkog pelina na našoj plantaži potpuno je zatvoren. Uzgoj zahtijeva pažnju i vrijeme. Nakon berbe, biljka se suši i od nje se priprema smjesa za čaj. Ovako organizirana proizvodnja i pažljiv izbor sorti jamstvo su da se naš slatki pelin odlikuje izuzetno visokim sadržajem artemisinina, glavnog ljekovitog sastojka ove biljke – objašnjava Petar za Večernji list.

Struka daje posljednju riječ

Od prodaje ljekovitih pripravaka, kaže, ne živi, ali svakako zarada dobro dođe za popunu kućnog proračuna. A kako će biti dalje, ne zna.

Iako su ga ponajprije njegovi kupci uvjerili u djelotvornost slatkog pelina, Petar napominje da je on, ipak, samo proizvođač te da će znanstvenici i medicinska struka dati posljednju riječ o uspjehu liječenja COVID-19 ovom ljekovitom biljkom.

Slatki pelin (Artemisia annua) u kineskoj se medicini koristi već više od 2000 godina kod povišene tjelesne temperature, groznice i malarije. U Starom Egiptu njime su liječili kožne bolesti i uništavali širok spektar parazita dok ga narodna medicina danas preporučuje i kao moćnog saveznika protiv astme, infekcija oka, denga groznice, bronhitisa, upala grla, probavnih smetnji, proljeva, krvarenja, ekcema, jačanja imuniteta... Najnovija znanstvena istraživanja potvrdila su da je iznimno djelotvoran i kod širokog spektra karcinoma, i to onih najagresivnijih – leukemije, raka crijeva, pluća, dojke, jajnika, mozga i prostate. Glavni sastojak slatkog pelina je, naime, artemisinin koji uspješno čisti organizam od kancerogenih stanica selektivno ih uništavajući, ostavljajući zdrave stanice nedirnutima. Otkriće artemisinina kao nove klase antimalarijskih lijekova 2015. Kineskinji Youyou Tu donijelo je i Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Stoga nije čudno što je madagaskarski predsjednik Andry Rajoelin u slatkome pelinu još proljetos vidio potencijal i protiv COVID-19, no na sebe je navukao bijes Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja mu je poručila kako se biljke poput Artemisie annue smatraju mogućim tretmanom za COVID-19, ali treba ispitati njihovu učinkovitost i štetne nuspojave. “Afrikanci zaslužuju lijekove testirane prema istim standardima kao i ljudi u ostatku svijeta”, poručili su iz WHO-a Rajoelinu. Kako bilo, danas više nitko ne osporava antibakterijsko, antigljivično i antivirusno djelovanje slatkog pelina koji osim derivata artemisinina sadrži i ljekovite tvari kvercetin, luteolin, kamfor, beta-sitosterol i karvakol. Ipak, ne treba ga miješati s rođakom gorkim pelinom koji djeluje na probavu i cirkulaciju, koristi se u eteričnim uljima i insekticidima, a sastavni je dio apsinta i pelinkovca.

Komentara 28

MA
malena1983
13:50 08.10.2020.

Ivana nije "lječi", nego "liječi", bar bi toliko kao novinarka trebala znati pravopis.

SI
sisavac
13:40 08.10.2020.

najveći proizvođači pelina su amerikanci, ukrajinci, nijemci, francuzi i talijani. hrvati i hrvati iz hercegovine nisu ni među prvih 40. o čemu se tu priča?! nismo se promijenili ni je jedan milimetar u odnosu na gruntovčane, koji su svi krenuli na trstiku, a prije na piliće.... sve propalo, jer bi se svi najednom bavili onim što baš sad ide.

HE
Hejterkojimrzisve
15:01 08.10.2020.

Mene vise zanima jedna druga biljka koju on potajno uzgaja ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije