Iako njemačke savezne pokrajine na istoku zemlje najavljuju ubrzano ukidanje restriktivnih mjera uvedenih za sprečavanje širenja koronavirusa, njemačka kancelarka Angela Merkel poziva na oprez. Nakon videokonferencije s čelnicima pet istočnih pokrajina Merkel apelira na dogovor o temeljnim pravilima za sprečavanje širenja pandemije.
– Još smo na početku pandemije. Nemamo ni cjepivo ni lijek – podsjeća Merkel upozoravajući da je virus u Njemačkoj pod nadzorom, ali je i dalje prisutan.
Zato bi, po njezinu mišljenju, trebalo zadržati mjere kao što su održavanje fizičke distance i nošenje maski u javnom prijevozu i na mjestima na kojima održavanje distance nije moguće, a kao kritičnu točku na kojoj bi trebalo ponovno uvesti stroge mjere navodi granicu od 50, a u nekim pokrajinama i 35 novih slučajeva zaraze na 100 tisuća stanovnika.
Tiringija se prva otvara
No, problem je što njemačke savezne pokrajine imaju goleme ovlasti kada je riječ o zdravstvu, pa tako i pri donošenju i ukidanju epidemioloških mjera, o čemu svjedoči primjer Tiringije i Saske, dviju istočnonjemačkih pokrajina koje bilježe nizak broj novih zaraza i koje su najavile da će 6. lipnja ukinuti praktično sve ograničavajuće mjere.
To je naišlo na oštar odgovor kancelarke Merkel, koja je zbog staloženog i stručnog odgovora na zdravstvenu krizu hvaljena i u zemlji i izvan nje, a sada je pod velikim pritiskom čelnika saveznih pokrajina koji inzistiraju na brzom povratku u normalnost, pogotovo onih koje koronavirus nije snažno pogodio. Predsjednik tirinške vlade Bodo Ramelow iz stranke Ljevica (Die Linke) smatra kako ograničavajuće mjere više nemaju smisla s obzirom na to da u polovici općina u njegovoj pokrajini u posljednja tri tjedna nije bilo nijednog novog slučaja zaraze.
Ministar zdravstva Jens Spahn upozorava da bi to moglo potaknuti Nijemce na popuštanje u nastojanju da se zaustavi širenje virusa, a Lars Klingbeil, glavni tajnik njemačkih socijaldemokrata, kojima je stranka Ljevica izravna konkurencija, optužuje Ramelowa da je popustio pred zahtjevima ekstremista, koji prosvjeduju zbog mjera uvedenih za zaustavljanje virusa. Ova situacija, međutim, ponovno otvara pitanje zašto je bivša istočna Njemačka, kada je riječ o pandemiji koronavirusa, prošla puno bolje od zapadne Njemačke?
Brojke pokazuju kako je na istoku Njemačke znatno manje zaraženih nego u zapadnom dijelu zemlje, kako u apsolutnom tako i u relativnom broju zaraženih, što epidemiolozi objašnjavaju nizom razloga.
Osim spomenute Tiringije i Saske, koje imaju oko 130 zaraženih na 100 tisuća stanovnika, tu su i Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Brandenburg, Saska-Anhalt, pokrajine koje su s 47-77 zaraženih na 100 tisuća stanovnika znatno manje pogođene pandemijom u usporedbi s,recimo Baden-Württembergom i Bavarskom, koje imaju 308, odnosno 357 zaraženih na 100 tisuća stanovnika (u Hrvatskoj taj broj iznosi 55).
Manja mobilnost i standard
Iako još uvijek nema cjelovitog i pouzdanog odgovora na ovo pitanje, epidemiolozi smatraju kako je riječ o kombinaciji više razloga. Ponajprije, virus se na istoku manje i sporije širio zbog manje mobilnosti ljudi s obzirom na to da su ljudi u istočnom dijelu Njemačke u prosjeku stariji i zato manje mobilni od onih na zapadu, a time i zaštićeniji od mogućnosti zaraze.
Osim toga, istočnonjemačke pokrajine su rjeđe naseljene i s većim udjelom seoskog stanovništva, što je također prepoznato kao jedan od faktora koji možda utječe na širenje virusa iako postoji i kontraprimjer poput Bremena, koji je gusto naseljen, a ima nisku stopu zaraze, zbog čega ne treba žuriti sa zaključcima.
Osim toga, plaće na istoku Njemačke niže su nego u zapadnim pokrajinama i manje ljudi odlaze na putovanja i skijališta, koja su bila žarišta epidemije, što je također jedan od razloga zbog kojih se virus tamo širio sporije. Tu je i još jedan faktor: karnevali koji su također bili žarišta popularniji su na zapadu nego na istoku, a epidemiolozi razmatraju i procijepljenost stanovništva od tuberkuloze u bivšem DDR-u kao jedan od mogućih razloga veće otpornosti na koronavirus iako za to još nema znanstvenih dokaza, a ni Svjetska zdravstvena organizacija nije pronašla dokaze o učinkovitosti vakcinacije protiv tuberkuloze na COVID-19.
kako vas nije sram objavljivati ovakve zaključke?! za talijane ste pisali da je razlog ogromnog broja mrtvih na sjeveru to što su jako stari i puno se druže, za ove pišete da su jako stari i manje mobilni, manje odlaze na skijanje i putovanja... kako možete napisati da nema dokaza da nema dokaza da cijepljenje protiv tuberkuloze ima učinak protiv ove bolesti, zato jer to who nije potvrdio, jer nema istraživanja? pa istraživanje je već to što se napravila usporedba država gdje se cijepi s onima gdje se ne cijepi, i brojem zaraženih, umrlih! to je istraživanje, svako propitkivanje uzroka i posljedica! što niste napisali očite stvari ,da su na zapadu manje disciplinirani, da imaju daleko više migranata od istoka, i da maju puno više starijih nego na istoku, brojčano, da su na zapadu starci u domovima koje njeguju balkanci i istočnjaci. što niste napisali da ovo i nije pandemija..? ne postoji dokaz da se širi respiratorno... pa kako se onda širi, skače?! pustinjski skočimiš, a?