Kako bi pacijent bio prvi, a hrvatski zdravstveni sustav što
uspješniji, vrednujući rad liječnika i destimulirajući
nerad, ministar zdravstva Darko Milinović sa svojim je stručnim timom
osam mjeseci pripremao novu reformu zdravstva koju je danas predstavio
javnosti.
Milinovićev
plan: 3000 pacijenata u privatne ordinacije
Milinović
potvrdio: Pacijenti će na MR i CT ići kod privatnika na teret HZZO-a
Sindikat:
Nakon akcije Indeks želimo i akciju 'magnet' za čišćenje
korupcije u zdravstvu
Ministar Milinović odbacio izjave zastupnika SDP-a o lošem
stanju u zdravstvu
Najviše pozornosti na predstavljanju izvazvali su prijedlozi novih izvora financiranja hrvatskog zdravstva, koji su u rasponu - od udaranja po džepu pušača, kvalitetnijeg podmirivanja liječenja stradalih u prometnim nesrećama koje financiraju osiguravajuće kuće, ali i viših cijena za premije dopunskog osiguranja, do u javnosti već sada vrlo polemičnog uvođenja obveznog doprinosa na mirovine od dva, tri i pet posto.
Svi će plaćati participaciju
Bilo kako bilo, prema novom prijedlogu reforme u zdravstvu, koja je u
četrnaest godina četrnaesta po redu, predviđa se da svatko u Hrvatskoj
plaća participaciju.
Ona će se u iznosu od 15 kuna plaćati na usluge primarne zaštite, ginekologije, stomatologije, te za recepte, čime će država ostvariti prihod 2,15 milijardi kuna.
Nova jedinstvena stopa plaćanja participacije za usluge u zdravstvu bit će 20 posto, a najviši njezin iznos bit će 3000 kuna, najavio je ministar, objašnjavajući da će za neke kategorije stanovništva poput trudnica ili djece ovaj trošak pokrivati državni proračun.
Za obilnije financije zdravstva 2009. plaćat će se dodatnih 5 kuna po
kutiji cigareta
Ministar je detaljizirao i poskupljena premije zdravstvenog osiguranja za koje predviđa također novu reformu. Za sve one koji primaju osobni dohodak viši od državnog prosjeka koji iznosi 5200 kuna, premija će iznositi 80 kuna na mjesec. Poskupljenje premije sprema se i umirovljenicima s iznadprosječnim primanjem, a takvih je u našoj zemlji 20.095.
Uvodi se doprinos na mirovine
Gledajući ukupno brojkama, Milinović je istaknuo da svi koji plate
premiju dopunskoga zdravstvenog osiguranja neće plaćati
ništa više od toga, a od 4,4 milijuna stanovnika
u Hrvatskoj predloženim novim mjerama financiranja zdravstva bit će
zahvaćeno 436.338 korisnika zdravstvene zaštite.
Konkretno, usvoji li se ova reforma u skoro vrijeme - očekuje nas uvođenje doprinosa na mirovine koje su više od 2600 kuna po različitim stopama, ali kako najavljuje resorni ministar, i moguće smanjenje obveznog izdvajanja za zdravstvo sadašnjih 15 posto iz osobnog dohotka. Razlog tomu stoji i u podatku da radno sposobno stanovništvo, koje jedino kroz doprinos i izdvaja za zdravstvo, danas stvara tek 25 posto troškova zdravstva, dok ostalih 75 posto stvaraju ostale socijalne kategorije.
Cilj nove reforme je i ukidanje monopola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i to već od iduće godine, a tim će se tim poslom od sada moći baviti i ostale osiguravajuće kuće, dok ćemo svi mi svoje povjerenje za upravljanje našim zdravstvenim potrebama jednoj od njih morati dati do kraja lipnja 2009. godine.
Na reformu zdravstva do sada potrošeno
10,3 milijardi kuna
Očekuju nas promjene i informatičke naravi.
- Do kraja iduće godine iz primarne zaštite nestat će sav
papir i uputnice za liječenje, a sve to zamijenit će kartica s čipom na
kojoj će biti svi podaci pacijenta - izjavio je Milinović.
Milinović želi reformom poticati i više vrednovati rad liječnika, smanjiti broj bolovanja po kojima prednjačimo u Europi i smanjiti broj bolničkih dana provedenih na liječenju. Treba racionalizirati potrošnju zdravstvenih ustanova, dokinuti moguće manipulacije u javnoj nabavi, te prije svega zaustaviti percepciju o korupciji koja je daleko viša od stvarnog stanja s njom u zdravstvu, optimističan je ministar.
Inače, u Hrvatskoj je do sada u 14 reformi zdravstva utrošeno 10,3 milijarde kuna, što je gotovo cijeli proračun za zdravstvo u 2000. godini. S ovom reformom planira se ušteda od 5,5 milijardi kuna, najavio je Milinović.
Stroža kontrola bolovanja
Milinović je najavio strožu kontrolu bolovanja pa se više neće beskonačano isplaćivati naknade za bolovanja kao danas. Financirat će se najviše godina dana neprekidnog bolovanja te ukupno 18 mjeseci bolovanja uz prekide tijekom tri godine. Nakon toga, osoba mora ili raditi ili u invalidsku mirovinu. U Hrvat-skoj je na bolovanju do godinu dana 185 tisuća ljudi, od jedne do pet godina 16 tisuća, a od 5 do 8 godina 300 ljudi.
