- Javnost Srbije bila je iznenađena, to je dokaz nepoznavanja pravog stanja stvari u predmetu. Za mene nije bilo iznenađenja, kao ni za tim obrane- rekao je general JNA Momčilo Perišić za B92 u prvom intervjuu nakon oslobađajuće presude Žalbenog vijeća suda u Haagu.
Govoreći o svojoj obrani Perišić je rekao da su on i njegov tim odvjetnika ustrajno radili na dokazivanju istine i da je drugostupanjsko vijeće donijelo odluku koja odgovara istini. Rekao je i kako mu nije moglo staviti na teret ništa što ne odgovara istini poput tvrdnji da je pomoć koja je dala Jugoslovenska armija, kojom je on zapovijedao, Vojsci RS da obrane ljude bila zbog zločina.
- Stalo mi je bilo da stavim do znanja da ako sud ne bude realno procijenio situaciju, morat će procesuirati sve slične meni, i u politici. Apsurd je da netko iz Vojske Jugoslavije bude optužen što brani granice i svoju državu, odnosno, sprječava da se proširi rat, dok na primjer američki generali štite interese nekoliko desetina tisuća kilometara daleko od svojeg teritorija. Sud je to uvažio jer je to realnost - rekao je Perišić.
Osvrnuo se i na granatiranje Sarajeva rekavši da nije bio civilni grad nego pravo ratište gdje je bilo 60.000 bošnjačkih vojnika koji su se borili protiv Vojske RS.
- Ja kao profesionalni vojnik znam da su civili uvijek najveća žrtva, posebno u vjersko-građanskom ratu. Žrtve su podjednake na svim stranima. Ali Vojska Jugoslavije nije imala nikakve kompetencije nad Bosnom i Hercegovinom, nije imala mogućnost da utvrdi tko je napravio zločin. Nije se moglo ništa poduzeti, jer su ti ljudi van ingerencije - rekao je Perišić.
Govoreći o danima provedenim u pritvoru u Scheveningenu rekao je da su tamo svi pritvorenici pomiješani vjerojatno s ciljem da se stavi do znanja javnosti da ako mogu zajedno ljudi koji su ratovali da onda zajedno mogu i narodi. Dodao je i da su se pojedini pritvorenici pokajali zbog učešća u ratnim zločinima te da su mnogi od ratnih zločina zapravo počinjeni iz straha.
- Ja se ne kajem ni za što, sve što sam radio sam u skladu s propisima, pravilima i profesionalnim obvezama. Cilj mi je bio zaštititi živote ljudi pod mojom komandom, zaštititi narod čiji sam dio bio i branim čast države kojoj pripadam. To sam radio i na frontu, to sam radio i u DOS-u, to sam radio i u Haagu i radit ću i sutra, istakao je Perišić.
Osvrnuo se i na svoj odnos sa Slobodanom Miloševićem, s kojim je godinama blisko surađivao, rekavši da su se razišli zbog koncepta rješavanja problema na Kosovu.
- Ja sam tada otišao iz vojske, odnosno isključen sam. I prvi put smo se sreli u Haškom tribunalu. I prvi susret je izgledao ovako: 'Momo, lija, lija, pa dolija. Evo tebe ovdje'. A ja rekoh: 'Šefe, da si me slušao, ni ja ni ti ne bi bili ovdje - kazao je Perišić za B92. Vraćajući se u protekle godine rekao je i da mu je četiri puta nuđeno da kroz nagodbu izbjegne suđenje te da je Carla Del Ponte preko Vlade Srbije tražila sastanak s njim.
- Molila me da budem svjedok protiv Slobodana Miloševića. Poručio sam joj da bi svjedočio protiv Miloševića kada bi mu se sudilo u Beogradu, za zlodjela koja je učinio vlastitom narodu, ali ne i za ono za što ga terete u Hagu - rekao je Perišić dodajući da Milošević nije bio nacionalist i da nije kriv za ono za što je bio optužen pred Haaškim sudom već da je samo branio interese srpskog naroda.
>>Perišić u Beogradu: Borio sam se protiv totalitarnog režima
>> Veselin Šljivančanin: Išao bih u Vukovar
zanimljivo da niti jedan srbin nije vidio mrtvog milosevica cak niti njegova rodbina a zakopan u dvoristu svoje rodne kuce i pozarevcu i ko zna sta je u sanduku.nitko nezna .mozda je to i svjetska prevara a ko zna gdje su ga sklonili.znamo da je zla napravio i izigro svoj narod.prica se da je bio mason a mozda je i ziv