U više od pola stoljeća promijenili su se dobici, igre, tehnologija i način provjere rezultata. No ono najvažnije ostalo je isto – stvarati suvremeno i odgovorno iskustvo igre, pratiti vrijeme u kojem živimo te dio ostvarene vrijednosti vraćati zajednici.
A koliko se toga promijenilo možda najbolje pokazuje jedno pitanje: biste li radije osvojili Eurojackpot ili 50 svinja?
Danas odgovor vjerojatno nije težak, a sredinom prošlog stoljeća glavni dobitak izgledao je sasvim drugačije. Na jednoj zagrebačkoj tomboli među nagradama su bili kompleti kuhinjskog namještaja, radioaparati, bačve vina – i 50 debelih svinja.
Lutrijska tradicija u Hrvatskoj mnogo je starija, dok zasebna priča današnje Hrvatske Lutrije počinje 25. srpnja 1973. godine osnivanjem Lutrije Hrvatske.
U Hrvatskoj se Loto igra od 1962. godine. Na novo izvlačenje u početku se čekalo dva tjedna, listići su se ispunjavali ručno, a termini izvlačenja znali su se napamet. Od osamdesetih godina televizijski ekran okupljao je igrače oko brojeva i voditeljskih lica koja se pamte i danas, među kojima su Dinka Hrstić, Mirna Berend, Doris Vrandečić Vučković i Karmela Vukov-Colić. Od 2002. toj se televizijskoj priči pridružio i TV Bingo Show, koji je na ekranima ostao više od dva desetljeća.
Danas je za uplatu ili provjeru rezultata dovoljan klik na ekran. Jedan takav klik 2014. donio je jedan od najvećih trenutaka u povijesti Hrvatske Lutrije – putem interneta svoju je Eurojackpot kombinaciju slučajnim odabirom odigrala Zagrepčanka koja je, svega dvije minute prije završetka uplate, osvojila najveći dobitak u hrvatskoj povijesti – više od 17 milijuna eura. Iste je godine osvojen i najveći dobitak u Lotu 7, vrijedan više od 10 milijuna eura.
Od 50 debelih svinja do više od 17 milijuna eura – pojam velikog dobitka kroz desetljeća poprilično se promijenio. No dok su se igre, dobici i tehnologija mijenjali, doprinos zajednici ostao je važan dio lutrijske priče.
Lutrijske igre kroz povijest nisu bile samo prilika za dobitak, već su kroz brojne srećke i akcije doprinosile i široj zajednici. Sredstva od igara bila su povezana s velikim projektima poput Mediteranskih igara u Splitu 1979. i Univerzijade u Zagrebu 1987.
Ta se priča nastavlja i danas.
„Od papirnatih listića i izvlačenja koja su okupljala obitelji pred televizijskim ekranima do današnjih digitalnih kanala, Hrvatska Lutrija uvijek je pratila navike svojih igrača. Ono što se nije promijenilo jest odgovornost koju imamo prema njihovu povjerenju i prema zajednici kojoj dio ostvarene vrijednosti vraćamo kroz sport, zdravstvo, kulturu i brojne lokalne projekte”, istaknula je Nikolina Klaić, predsjednica Uprave Hrvatske Lutrije.
Taj doprinos danas nije samo dio tradicije nego i važan dio poslovanja Hrvatske Lutrije. U posljednjih pet godina gotovo 90 milijuna eura usmjereno je sportu, kulturi i zajednici, kroz zakonom propisane obveze i vlastite projekte Hrvatske Lutrije.
Među tim je projektima igra Sretni broj, kroz koju je zdravstvenim ustanovama u posljednje četiri godine donirano ukupno 200.000 eura za nabavu medicinske opreme. Kroz tri natječaja za uređenje parkova za vježbanje, streetball igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih površina Hrvatska Lutrija dodijelila je gotovo 687.000 eura za projekte diljem Hrvatske. Za projekte udruga branitelja iz Domovinskog rata osigurano je dodatnih 63.000 eura.
Iza svih tih projekata, kao i iza igara, izvlačenja, prodajnih mjesta i digitalnih kanala, stoji više od 1.400 zaposlenika Hrvatske Lutrije.
Dobici više ne dolaze na četiri noge. Na sljedeće izvlačenje Lota ne čeka se dva tjedna. Televizijskom ekranu pridružio se onaj koji nosimo u džepu, a milijuni kuna postali su milijuni eura.
Ostati u dobroj formi znači znati se mijenjati, ali pritom sačuvati ono bitno.
Nakon 53 godine Hrvatska Lutrija ima dovoljno iskustva da zna što treba sačuvati i dovoljno energije da se nastavi pratiti potrebe novih generacija. Zato pedesete doista mogu biti nove tridesete.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. Igra je zabava — budi odgovoran.
Otvori KEKS Pay
