Prije točno 25 godina, u petak, 2. listopada 1998., prvi papa koji je ikada zakoračio na hrvatsko tlo, Karol Józef Wojtyła, stigao je i u svoj drugi posjet Lijepoj Našoj, u sklopu kojeg je obišao Mariju Bistricu, Solin i Split. Upravo je taj, drugi posjet, imao i posebnu, povijesnu težinu, jer je, za tog svog pohoda Hrvatskoj, pred 500.000 vjernika u nacionalnom, marijanskom svetištu, Mariji Bistrici, blaženim proglasio kardinala Alojzija Stepinca. Beatificiran je upravo 3. listopada, na dan kada je pred komunističkim sudom održao svoj znameniti svjedočki govor.
Nakon što je, 10. rujna 1994. godine, 264. poglavar Katoličke Crkve, prvi put, kao "hodočasnik pomirenja", posjetio Hrvatsku, tog je listopada, 1998., Sveti Otac Ivan Pavao II., za svoje 84. apostolsko putovanje, izvan granica Italije, ponovo izabrao Hrvatsku. Na 516 kilometara dug let, zrakoplov „MD-80“, talijanske kompanije „Alitalia“, poletio je iz rimske, zračne luke „Leonardo da Vinci“, u Fiumicinu, a u zagrebačku zračnu luku sletio je u 17.36 sati. Uz impresivnu, zvučnu kulisu, zvonjavu zvona svih crkava grada Zagreba i okolice, Sveti Otac je, na hrvatsko tlo, kročio točno u 17.50 sati, te je odmah blagoslovio grudu hrvatske zemlje. Uz tadašnjeg kardinala, Franju Kuharića i nadbiskupa Josipa Bozanića, papu su, u zračnoj luci, među ostalima, dočekali i predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, predsjednik Sabora, akademik Vlatko Pavletić i predsjednik Vlade, mr. Zlatko Mateša.
VEZANI ČLANCI:
„Dolazim k vama kao hodočasnik Evanđelja“, rekao je papa, u zagrebačkoj zračnoj luci. Pozvao je tada na pomirenje među svim etničkim, vjerskim i političkim skupinama te poželio da se, tragična iskustva prošlosti, pretvore u pouku koja će, kako je rekao, 'rasvijetliti umove' i ojačati volje, kako bi se pospješila dogovaranja i suradnje, među narodima različitih jezika, kultura i vjera.
Sat vremena nakon slijetanja na hrvatsko tlo, u 18.35 sati, svečana kolona, s 'papamobilom', registarskih oznaka „SCV 7“, krenula je prema zagrebačkoj katedrali. Prolazeći kroz Ulicu Savezne Republike Njemačke, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Većeslava Holjevca, Hrvatske bratske zajednice, Grada Vukovara, Miramarsku, Mihanovićevu, preko Zrinjevac, kroz Prašku, do Trg bana Josipa Jelačića i Bakačevu, papu su, cijelim tim putem, sve do katedrale, pozdravljale tisuće vjernika.
Pred zagrebačkom se prvostolnicom papa tada, posebnom porukom, obratio mladima, pozvavši ih da rješenja svojih životnih problema ne traže "bijegom u hedonizam, u konzumizam, u drogu ili u alkohol". Povijesnom je postala i njegova poruka - "Stupanj se civilizacije jednoga naroda mjeri osjetljivošću koju pokazuje prema svojim najslabijim članovima i onima koji su slabije životne sreće, te nastojanjem kojim se zauzima za njihov ponovni oporavak i potpuno uključenje u društveni život", upozorio je Papa.
Drugi dan posjeta, oko 8 sati ujutro, Sveti Otac je, iz nuncijature u Zagrebu, krenuo preko Sljemena i Stubičkih Toplica, put Marije Bistrice. Do „crkve na otvorenom“ stigao je u „papamobilu“, a svaki korak Svetog Oca pratili su tada i Večernjakovi novinari i fotoreporteri, o čemu svjedoči bogat, arhivski materijal.
Povijesni korak
U hrvatskom, nacionalnom, marijanskom svetištu, Mariji Bistrici, pred više od 500 tisuća okupljenih vjernika, papa Ivan Pavao II. napravio povijesni potez - blaženim je proglasio kardinala Alojzija Stepinca, o čemu su tada, s lica mjesta, detaljno izvještavali Večernjakovi novinari, a njihovi su članci sačuvani kao vrijedan dio naše arhive.
"U osobi se novoga blaženika spaja, da se tako izrazim, cjelokupna tragedija, koja je pogodila hrvatsko pučanstvo i Europu tijekom ovoga stoljeća, obilježena trima, velikim zlima - fašizmom, nacizmom i komunizmom“, rekao je tada Karol Józef Wojtyła.
Ujutro, 4. listopada, Sveti Otac je, iz nuncijature, preko Kaptola, otišao prema zagrebačkoj zračnoj luci. Te je nedjelje, u 9.30 sati, uz zvuke zvona s crkvenih zvonika i brodske sirene, Papa Ivan Pavao II. stupio na tlo Splitsko-makarske nadbiskupije. Na splitskom Žnjanu dočekalo ga je oko pola milijuna vjernika, a veličanstveno euharistijsko slavlje, povodom proslave 1.700. obljetnice grada Splita, kojim je Papa predsjedao, pratilo se i s oko 400 brodica, među kojima su bile i dvije vjerne kopije starohrvatskih brodova.
VEZANI ČLANCI:
Tog, 4. listopada, više od 35.000 hodočasnika dočekalo je papu Ivana Pavla II. u najstarijem, hrvatskom, marijanskom svetištu Gospe od Otoka, u Solinu, gdje je Sveti Otac s mladima i zapjevao "Rajska Djevo Kraljice Hrvata". Solin je bio i posljednja postaja papinog drugog pohoda Hrvatskoj. Mnogobrojni su vjernici ispratili Svetog Oca od Gospina otoka, u Solinu, kroz grad Kaštela, do zrakoplovne luke. U nedjelju, nešto poslije 20 sati, zrakoplovom „Croatia Airlinesa“, papa je, jako zadovoljan, otišao iz Hrvatske.
Na njegov treći i posljednji posjet, hrvatski vjernici nisu morali predugo čekati. Godine 2003. papa je, za svoje jubilarno, stoto, apostolsko putovanje odabrao upravo Hrvatsku, te je, za tog trećeg pohoda našoj zemlji, posjetio Dubrovnik, Osijek, Đakovo, Zadar i Rijeku. Za svog života 'papa putnik' obišao je čak 112 zemalja, prošavši, po nekim računicama, udaljenost od Zemlje do Mjeseca i natrag. Prvi je papa koji je, na svojim putovanjima, zakoračio i u džamiju i u sinagogu, preživio je i dva atentata, a preminuo u Vatikanu, 2. travnja 2005., u 85-oj godini. Samo šest godina nakon smrti, 2011., njegov nasljednik, Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim, a tri godine kasnije, 27. travnja 2014. godine, papa Franjo, je Ivana Pavla II. proglasio svetim.
Ljudi ne mogu proglašavati ljude blaženima ni svecima.