- Križevčani do 24. listopada mogu u Likovnoj galeriji vidjeti izložbu o životu i djelu jednog od najuglednijih građana - Ivanu Zakmardiju Dijankovečkom. O tom pravniku, filozofu, a i dobrotvoru iz 17. stoljeća zna se da je dao napraviti tzv. Škrinju privilegija, za čuvanje državnih spisa.
– Zakmardi se tako smatra i osnivačem Državnog arhiva, i po tome je više cijenjen u Zagrebu nego kod nas – ističe kustos Ozren Blagec iz križevačkog Muzeja, koji je, u suradnji s Državnim arhivom u Zagrebu, organizator izložbe, u povodu Dana zagrebačkog arhiva.
Blagec će istaknuti da je “tragičnom sudbinom Državni arhiv u Križevcima 1945. namjerno uništen i uglavnom su spisi završili u starom paporu, pa je vrlo malo građe sačuvano.” Dio toga predstavljen je i publici, koja može u Galeriji razgledati i 16 tabli i plakata o životu i djelu Zakmardija, ali i neke originalne isprave, poput one izdane oko 1666. u kojem je žalba nekog križevačkog Gornjograđana, koji se žali što Zakmardi priča u Saboru o potrebi ujedinjena Gornjeg i Donjeg Križevca (koji su najzad i ujedinjeni 1752.), saznati da je on bio i osnivač zaklade za pomoć pavlinima u osnivanju samostana u Križevcima.
U gradu glavna ulica i gimnazija nose Zakmardijevo ime, no spominje se i da mu se treba napraviti bista, a zanimljivo je i to da se danas ne zna gdje je Zakmardijev grob jer je kapelica kod zagrebačke katedrale, u kojoj je bio pokopan, u vrletima vremena srušena. A sljedeće bi godine, očekuje se, trebalo početi i uređenje bivše sinagoge u županijsku ispostavu državnog arhiva, čiji je v.d. dužnosti ravnatelja prof. Ivan Peklić i otvorio izložbu. Time bi se, u povijesnom pogledu, ispravila nepravda Križevcima, koji su dali i osnivača te ustanove. O ulozi Zakmardija bit će govora i u subotu na Kalniku, u sklopu Međunarodnog znanstvenog skupa ''Kršćanska baština i plemstvo u hrvatsko-mađarskoj pograničnoj regiji", organiziranog u sklopu projekta P2P Heritage koji financira EU.
