Odustajanje od građanskog odgoja i obrazovanja kao posebnog predmeta te njegovo uvođenje kao obveznog međupredmetnog sadržaja velika je novina za đake od ove jeseni. I to s obzirom na to da se novi međupredmetni sadržaj uvodi od prvog do osmog razreda osnovne te u sve razrede srednje škole. Otvara to na stotine pitanja, ali prof. dr. Vedrana Spajić-Vrkaš, jedna od autorica Plana i programa građanskog odgoja i obrazovanja i koordinatorica projekta praćenja i vrednovanja njegove eksperimentalne provedbe uvjerava da mjesta panici nema.
Učenički izbori
Već ovog tjedna Povjerenstvo za provedbu trebalo bi se, kaže, sastati i dogovoriti detalje provedbe. No u pravilu se takav sadržaj, dodaje, provodi tako da se odredi godišnja satnica građanskog odgoja za svaki pojedini razred, a potom je škola ta koja ima pravo sama isplanirati kako će tu satnicu svaki nastavnik ili skupina nastavnika ispuniti. I dok je organizacija prepuštena školama, neka znanja i vještine te vrijednosti i stavove na kraju školske godine morat će na satovima građanskog odgoja usvojiti svi đaci.
Primjerice, svaki će učenik morati raditi na istraživačkim projektima s lokalnom zajednicom. Za njihovo provođenje naše se škole mogu povezivati i sa školama u Europi i povlačiti novac iz fondova EU. Kao dio te nastave bit će obvezno i organiziranje izbora za predsjednika razreda te predstavnika Vijeća učenika. Kandidiranje i provođenje izbora mora se prepusti đacima te će se njihov glas morati poštovati u procesu odlučivanja u pitanjima u školi koja su im važna. Za sve će đake biti obvezan i dobrotvorni rad.
Kritička rasprava
– Cilj je učenike od najranije dobi učiti da se brinu za socijalno ugrožene, ali i za zajednicu kao cjelinu. Oni dobrotvorni rad mogu odraditi u pučkoj kuhinji, sirotištu ako ga imaju u mjestu, staračkom domu i slično – objašnjava Spajić-Vrkaš. Priznaje da će ove jeseni građanski odgoj početi iako je dio nastavnika nedovoljno stručno osposobljen, a dio misli kako nije njihova dužnost provoditi takve sadržaje jer to, navodno, nema veze s njihovim predmetom.
– Trebat će vrijeme da se taj stav promijeni, ali ići ćemo korak po korak jer alternative nema. I u slučaju promjene vlasti najveća pogreška bila bi odustajanje od uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta u školskoj godini 2015./2016. – kaže Spajić-Vrkaš.
Već u rujnu, dodaje, trebali bi biti gotovi materijali koji bi nastavnicima pomogli da se kvalitetno pripreme.
– Osobno sam protiv toga da na tome zarađuju autori i izdavačke kuće. Nema razloga da se sve to ne stavi na web Ministarstva. Osim toga, nastavnici i sami mogu kreirati sadržaj. Nije sve u udžbenicima. Treba koristiti iskustva učenika, slučajeve iz novina, priče iz književnosti kada, primjerice, raspravljaju o diskriminaciji. Važno je sve što se prenosi, čita i sluša kritički primiti i raspraviti – objašnjava Spajić-Vrkaš.
>> Građanski odgoj neće biti poseban predmet
Sva sreća da djeca nisu pretrpana sa glupim predmetima pa im treba još dati. Trećinu bi trebalo izbaciti i smanjiti sate a ne još dodavati.